U Maksimiru kažu da je mladi lav miran, promatraju ga: ‘Nije ni najmanje agresivan‘

Dan nakon strašnog događaja, u kojem je lav u ZOO-u usmrtio lavicu Tayri, iz ZOO-a kažu kako životinju prilično pažljivo promatraju. No, on se ponaša jednako kao u razdoblju prije napada. Nije ni najmanje agresivan, a prema timariteljima je jednak kao i prije. Sam bira gdje u kojem trenutku želi biti – u unutarnjem ili vanjskom dijelu nastambe.

- O svim životinjama uključenima u Europski uzgojni program (EEP) odlučuje koordinator za pojedinu vrstu zajedno sa stručnim timom odbora EEP-a za tu životinjsku vrstu pri Europskom udruženju zooloških vrtova i akvarija (EAZA). Odbor ima uvid u cjelokupnu europsku populaciju lavova obuhvaćenu uzgojnim programom te odluke donosi u skladu s dugoročnim planom upravljanja populacijom, uzimajući u obzir genetske, demografske i dobrobitne aspekte.

Na temelju svih dostupnih informacija odbor će donijeti odluku o daljnjem postupanju s mladim lavom u okviru uzgojnog programa, uključujući i odluku o tome hoće li lav ostati uključen u program ili će iz njega biti isključen te pod kojim uvjetima. Do donošenja te odluke lav ostaje pod našom skrbi uz kontinuirano praćenje njegova zdravstvenog stanja i ponašanja - kažu iz ZOO-a.

Zanimalo nas je kako je izgledalo sparivanje lavova, koji su u zagrebački ZOO došli iz dva različita dijela Europe i nisu se poznavali prije susreta u Maksimiru. Kažu da su velike mačke najprije smjestili u odvojene prostorije i pratili su sve: kakvog su zdravlja, kako jedu, kakva im je probava, ponašanje, razina aktivnosti...

- Postupku spajanja prethodilo je postupno upoznavanje prostora – jedinke su se naizmjenično puštale u svaki dio nastambe kako bi upoznale prostor, barijere, prolaze i mogućnosti kretanja te obilježile prostor svojim mirisom, što je važan dio prirodnog ponašanja velikih mačaka. Budući da je lavica pokazivala znakove tjeranja, pristupilo se spajanju jedinki u kompleksu nastambi povezanih kružnim sustavom. Takav raspored omogućuje životinjama slobodno kretanje između prostora i mogućnost povlačenja, odnosno uzmicanja, uz nadzor djelatnika - pojašnjava Ivan Cizelj, ravnatelj ZOO-a.

Prvi kontakt trajao je oko tri minute. Tijekom susreta lavica je pokazivala submisivno ponašanje, ali je također reagirala na ponašanje mužjaka u skladu s prirodnim obrascima komunikacije ove vrste, pojašnjavaju. Nakon toga mužjak je započeo s obilježavanjem prostora, a životinje su nastavile boraviti zajedno uz mogućnost korištenja cijelog seta nastambi prema vlastitom izboru.

- Ponašanje divljih životinja treba promatrati u kontekstu njihove biologije i ekologije, a ne isključivo kroz prizmu ljudskih emocija ili ponašanja kućnih ljubimaca. Ponašanja koja ljudima mogu izgledati grubo ili agresivno kod životinja često imaju svoju ulogu u komunikaciji, uspostavljanju odnosa i socijalnoj strukturi unutar vrste - ističu iz ZOO-a i dodaju kako je cijeli postupak spajanja životinja proveden u skladu sa stručnim preporukama i standardima Europskog udruženja zooloških vrtova i akvarija (EAZA), kao i smjernicama Europskog uzgojnog programa (EEP). Sve odluke donesene su na temelju tada dostupnih informacija, stručnih procjena i poznatih okolnosti.

- Zoološki vrt Grada Zagreba o lavovima se skrbi gotovo jedno stoljeće. Tijekom tog su razdoblja njegovi djelatnici stekli iskustvo u držanju, uzgoju i upravljanju ovom vrstom. Tijekom tog vremena provedena su mnogobrojna uspješna upoznavanja i formiranja skupina raznih vrsta, uz kontinuirani rad na dobrobiti životinja i očuvanju vrsta - zaključio je Cizelj.

Premda su napadi lavova na pripadnike svoje vrste u ZOO vrtovima rijetki, ipak se događaju. Recimo, 2018. godine lavica Zuri napala je i usmrtila oca svoje troje mladunčadi, Nyacka. Iako su se slagali osam godina, odjednom ga je ulovila za vrat i ugušila. Pet godina prije mužjak je usmrtio ženku u Dallas Zooju, pred očima posjetitelja. Najrecentniji napad dogodio se 2022. godine u Birmingham ZOO-u, kada je lavicu usmrtio novi mužjak tijekom procesa upoznavanja.

Stručnjaci ističu kako do ovakvih situacija u ZOO vrtovima dolazi zbog spoja niza faktora: tu su biološki instinkti, zatočeništvo i nepredvidivo ponašanje divljih životinja. Riječ je o životinjama koje su teritorijalne i kada se pokušava spojiti dva lava koja nisu odrasla skupa, prirodni instinkti ih navode da drugu životinju ne prepoznaju kao dio čopora, nego prijetnju. U divljini postoji rješenje: upoznaju se, ne svide se jedno drugome i onda se maknu što dalje. U zatočeništvu slabiji lav ne može otići, pa drugi lav činjenicu da ovaj nije pobjegao smatra otporom, jer se životinja ne povlači, pa je napada do smrti.

Ponekad grublji poziv na igru ili dominantan govor tijela jedne strane može izazvati paničnu reakciju s druge strane, a to može dovesti do agresije. No, ponekad dolazi i do nagle promjene ponašanja. Hormonalne promjene, neki zdravstveni problemi koje ljudi ne vide (a životinje bole ili su zbog njih nervozne) ili neka mala promjena u okolini u sekundi drugu životinju pretvore u metu napada.

U divljini čopore čine ženke koje su u krvnom srodstvu, a mužjaci su povremeni članovi. U ZOO vrtovima se radi o umjetno sastavljenim čoporima - životinje nisu odrasle zajedno, nemaju obiteljske veze i zbog toga lakše dođe do sukoba. Problem je i veličina teritorija: u divljini ove velike mačke krstare područjem od 20 do 400 kilometara. To je posebno važno jer u slučaju sukoba jednostavno odu svatko u svom smjeru i zadrže se dovoljno dugo dok se ne smire. U ZOO vrtu prisiljene su na svojevrsnu neprestanu bliskost, jer ne mogu uzeti pauzu od onog drugog. Zato nekad obične male frustracije dovedu do krvavog ishoda.