Kaže se da je pas najbolji čovjekov prijatelj. Uistinu, svi vlasnici pasa složit će se s tom izrekom. No, koliko zapravo poznajemo naše kućne ljubimce? Posljednjih desetak godina istraživanja pasa dovela su do niza zanimljivih spoznaja o tim inteligentnim i nadasve vjernim životinjama. U Zoomu donosimo sažetak nekih od najzanimljivijih studija objavljenih posljednjih godina.
Kad su se psi pojavili u životu ljudi?
Psi su bili dio ključnog trenutka ljudske povijesti kad su se naši preci okušali u poljoprivredi, utvrdili su 2018. godine francuski znanstvenici u časopisu Biology Letters. Kad su se prvi poljoprivrednici počeli iseljavati s Bliskog istoka vodeći sa sobom životinje poput ovaca i koza, pridružili su im se i psi. Kao što je poznato, poljoprivreda je “rođena” u tzv. plodnom polumjesecu Bliskog istoka na područjima današnjeg Iraka, Sirije, Libanona, Jordana, Izraela i Egipta. Ljudi koji su živjeli kao lovci naselili su se i počeli uzagajati razne vrste divljih usjeva poput pšenice, ječma, graška i leće. Također su pripitomili divlje ovce, krave i svinje. Prije oko 9000 godina krenuli su prema Europi i Aziji, vodeći sa sobom životinje i noseći znanja o poljoprivredi. Istraživanje francuskih znanstvenika pokazalo je da su na taj put krenuli i psi. To potvrđuju i DNK analize ostataka pasa s arheoloških nalazišta diljem Europe i Azije. “Naše istraživanje pokazuje da psi i ljudi imaju isprepletenu sudbinu: psi su pratili ljude tijekom migracije kroz Europu”, rekla je dr. Morgane Ollivier sa Sveučilišta Rennes koja je vodila istraživanje.
Kako se razvio molećiv pogled u pasa?
Smatra se da je predak psa bila životinja slična vuku - vjerojatno mješanac između vuka i čaglja - koja je živjela prije nekoliko milijuna godina. Čak se i danas pripitomljeni psi mogu uspješno razmnožavati s vukovima i čagljevima. Psi su evoluirali iz vukova prije 20.000 do 40.000 godina kad su ih pripitomili lovci.
Studija objavljena lani u Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS) sugerira da su tijekom tisuća godina pripitomljavanja pasa ljudi preferirali štence koji su imali molećiv, pomalo tužan pogled.
I prijašnja su istraživanja ukazivala na to da pseće emocije vidljive u njihovu pogledu utječu na ljude, no ovo istraživanje britanskih i američkih znanstvenika upućuje na to da je poseban molećiv pogled moguć zahvaljujući anatomskim promjenama oko psećih očiju. Znanstvenici su ustvrdili da su očni mišići pasa evoluirali tako da te životinje uspijevaju izraziti emocije te da su zahvaljujući molećivom pogledu vrlo privlačne ljudima. Mali facijalni mišić omogućava psima “imitiranje” izraza lica djeteta. Na taj način od vas traže da ih pomazite.
Pokazuju li psi emocije?
Gregory Berns, neuroznanstvenik sa Sveučilišta Emory u Atlanti, utvrdio je da psi, baš kao i ljudi, imaju osjećaje. Berns je prije sedam godina pomoću magnetske rezonancije najprije istražio emocije svoje terijerke Callie, a zatim još desetak pasa.
- Otkrili smo upečatljivu sličnost između pasa i ljudi u strukturi ključnog dijela mozga koji se zove nucleus caudate. On se nalazi između moždanog debla i korteksa, a bogat je dopaminskim receptorima. Kod ljudi ovaj dio mozga igra ključnu ulogu u doživljavanju stvari u kojima uživamo, poput hrane, ljubavi i novca. Sposobnost da psi dožive pozitivne emocije, poput ljubavi i privrženosti, znači da psi imaju emocionalnu zrelost ljudske djece. Ta sposobnost sugerira kako bismo trebali razmisliti o svom odnosu prema psima - istaknuo je Berns koji je 2012. godine pokrenuo projekt Dog čiji je cilj razumjeti kako radi mozak pasa. U sklopu projekta Berns i suradnici su dosad pomoću magnetske rezonancije pratili moždanu aktivnost 80 pasa. Nedavno je Berns objavio studiju koja pokazuje da psi razumiju količine na gotovo isti način kao i mi. Istraživanje u koje je bilo uključeno 11 pasa različitih pasmina pokazuje da oni nemaju sposobnost točnog brojanja kao što to čine ljudi, no primijete kad stavimo manje hrane u njihove zdjele ili ih nagradimo dodatnim poslasticama, što znači da mogu razumjeti količine.
Pokazuju li psi empatiju?
Poznato je da kad ljudi plaču, to utječe na njihove pse. Studija tima dr. Julije Meyers-Manor, objavljena u srpnju 2018. godine u časopisu Learning and Behavior, pokazala je da psi ne samo da osjećaju nelagodu kad vide da su njihovi vlasnici tužni, nego će i pokušati nešto učiniti kako bi im pomogli. Tijekom eksperimenta dr. Meyers-Manor i njezini suradnici pratili su ponašanje 34 odrasla psa, kako rasnih tako i mješanaca. Vlasnici su bili u maloj sobi s prozorom i vratima koja čak i mali pas može lako otvoriti njuškom ili šapom. Neki vlasnici bi rekli “upomoć” neutralnim glasom i pjevušili “Twinkle, Twinkle, Little Star”, a drugi su uznemireno pozivali u pomoć i plakali. Pokazalo se da je polovica pasa otvorila vrata svojim vlasnicima, bilo da su plakali ili pjevušili. Pritom su psi mnogo brže otvarali vrata vlasnicima koji su plakali. Tijekom eksperimenta dr. Meyers-Manor i njeni kolege su pratili puls životinja i njihovo ponašanje te otkrili da su psi koji nisu reagirali na plač svojih vlasnika pokazivali višu razinu stresa od pasa koji su reagirali. - Čini se da su psi koji nisu otvorili vrata zbog visokog stresa bili paralizirani te nisu mogli reagirati - rekla je Julia Meyers-Manor za Live Science.
Odražavaju li psi osobnost vlasnika?
Austrijski znanstvenici utvrdili su 2017. godine u časopisu PLOS ONE da psi mogu odražavati osobnost vlasnika, posebno njegovu tjeskobu i negativne emocije. Također, psi koji su opušteni i prijateljski raspoloženi mogu to prenijeti na ljude, pomažući tako vlasnicima da se nose sa stresom. Tijekom studije koju je vodila Iris Schöberl sa Sveučilišta u Beču, više od stotinu pasa i njihovih vlasnika prošlo je različite testove uključujući mjerenja otkucaja srca i reakcije na prijetnje, a iz uzoraka sline mjerena je razina kortizola, pokazatelja stresa.
Kod vlasnika je potom određena razina pet značajnih obilježja: neurotičnost, ekstrovertiranost, otvorenost prema novim iskustvima, ugodnost i savjesnost. I karakter pasa ispitan je uz pomoć standardiziranih obrazaca. - Naši rezultati odgovaraju iskustvima iz prakse: vlasnici i psi su društvene dijade i utječu na to kako onaj drugi reagira na stres - rekla je Iris Schöberl.
Koliko godina ima vaš pas?
Rašireno je vjerovanje da svaku godinu psa trebamo množiti sa sedam kako bismo dobili ljudski ekvivalent starosti našeg kućnog ljubimca. No, znanstvenici s Kalifornijskog sveučilišta u San Diegu nedavno su spoznali da je to mit te da su psi u dobi od dvije godine već “sredovječni” čovjek. Kad napuni tri godine, pas je otprilike star kao čovjek od 50 godina. Zatim se starenje pasa usporava. Usredotočujući se na epigenetske promjene poput metilacije DNK u 104 labradora u dobi između četiri tjedna i 16 godina, istraživači pod vodstvom Treya Idekera sa Sveučilišta California utvrdili su kako psi stare.
- Očekivani životni vijek labradora je 12 godina, što odgovara čovjekovih 70 godina - naveo je Ideker. Njegov je tim lansirao novu formulu za izračunavanje starosti pasa. Nova se formula temelji na epigenetskom satu i uključuje pronalaženje prirodnog logaritma starosti psa koji se množi sa 16 te se zatim na rezultat dodaje 31. Na primjer, po toj formuli bi pas star godinu dana imao 31, a onaj od dvije godine 42 ljudske godine. Pas star 18 godina imao bi 77 ljudskih. 3