PSI, MAČKE I KORONA

Najveće europsko istraživanje o utjecaju covida na ljubimce odvija se u Zagrebu: ‘Ja sam Abby i imam koronu‘

Tim s Veterinarskog fakulteta, kojeg predvodi Vladimir Stevanović, jedini u svijetu proučava i općenitu populaciju
Suvoditeljica projekta Iva Benvin sa psom koji je prebolio koronavirus
 
 Ivana Nobilo/Cropix

Abby hrabro ulazi na Veterinarski fakultet u Zagrebu. Poznat joj je to teritorij jer njezina vlasnica Iva Benvin tamo radi. Ulazi bez velikog straha. Nakon pregleda, uzimaju joj krv, pa je snimaju rengenom.

Uskoro stižu krvni nalazi. O, ne, Abby ima koronu. S obzirom na to Iva radi u Virološkom laboratoriju fakulteta, činilo se logičnim da se i njen pas, mađarski puli, testira. Kad je saznala da je Abby pozitivna, znanstvenica je bila pomalo uzbuđena, jer je dobila priliku da u svom kućanstvu prati svojeg psa. Naime, Iva je jedna od veterinara koji provode prvo veliko istraživanje u Europi o utjecaju Covida-19 na kućne ljubimce. Dosad je testirano više od dvije tisuće životinja i dosad je od covida-19 oboljelo 150 životinja.

Ona i Abby provele su cijelu izolaciju zajedno. Tijekom tog vremena, Iva joj je uzimala obriske sluznica, mjerila temperaturu i mjerila njeno opće stanje, kako bi utvrdila ima li odstupanja u odnosu na njeno uobičajeno stanje.

- Nikakve poremećaje zdravstvenog stanja nisam uočila. Tjedan do dva nakon izlaska iz izolacije, izvadila sam joj krv za pretragu dokazivanja protutijela. Rezultat je bio pozitivan, a uz navedeno, molekularnom metodom smo dokazali i prisustvo virusa u obrisku rektuma - priča Iva.

image
Pregled psa
Ivana Nobilo/Cropix

Testirala se i mješanka Hoa. U njezinoj se obitelji pojavila korona. Hoa se igrala sa oboljelim članom obitelji, jela keksiće iz njegove ruke i mazila se, pa je moguće da je i ona zaražena. Na pregled ju je dovela Kim Korpes. Hrabro hoda prema stolu od čelika, na kojem će biti pregledana. Sve je junački izdržala, bez da je trepnula. Nakon 20-ak minuta, koliko je pregled trajao, veselo je pojela keks i istrčala iz klinike.

- Nisam kod nje primijetila nikakve simptome, ali imali smo koronu doma, pa sam htjela provjeriti da li je i ona oboljela. Sigurno je bila u kontaktu s virusom što potvrđuje pozitivni nalaz na protutijela u njenoj krvi. Ali, molekularna pretraga na prisustvo virusa je bila negativna - kaže Kim.

Hoe i Abby su imali sreće, no neki od pasa zaraženih koronavirusom imali su simptome vrlo slične ljudskima: mučio ih je proljev, povraćanje, imali su bolove u mišićima i sporije se kretali nego inače, a neki su imali tegobe kao kod tipične prehlade.

image
Iva Bendvin s kujicom Abby

 
Ivana Nobilo/Cropix

Istraživanje na čelu s docentom Vladimirom Stevanovićem, počelo je samo jedan dan nakon prvog dokazanog slučaja infekcije od covida-19 kod čovjeka u Hrvatskoj. Ono što do sada znaju je ozbiljno: u Hrvatskoj se zarazi svaka četvrta životinja u covid pozitivnom kućanstvu. Postoje i podaci za svijet: tako je, primjerice, poznato da je u Italiji tri posto zaraženih ljubimaca. Jednaka su istraživanja provedena u Francuskoj i SAD-u, no nitko još nije istraživao opću populaciju. Po tome su naši stručnjaci posebni, jer oni osim pasa iz zaraženih obitelji kontroliraju i one koji ne dolaze iz takvih okruženja.

_ Studija je u punom jeku i infekcije su daleko češće nego što smo mislili. Nepobitno je da se u određenog broja životinja razvijaju i klinički znakovi koji su slični kao i u ljudi. Kako bismo mogli unaprijediti mogućnosti prepoznavanja i liječenja infekcije kućnih ljubimaca potreban nam je što veći broj sudionika, te pozivam vlasnike da se pridruže - istaknuo je Stevanović, voditelj studije sa Zavoda za mikrobiologiju i zarazne bolesti Veterinarskoga fakulteta.

Zašto je ovo istraživanje uopće pokrenuto? Od početka pandemije se pretpostavljalo da virus izvorno potječe od šišmišima te su brojni znanstvenici krenuli u smjeru istraživanja moguće uloge divljih i domaćih životinja u širenju SARS-CoV-2.

- Naša je velika prednost bila da je već postojao tim koji se bavi nadzorom i dijagnostikom virusnih zoonoza, odnosno bolesti koje životinje prenose na ljude, a koji je sastavljen od kolega iz laboratorija u kojem ja radim i kolega iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te smo mogli uspostaviti dijagnostiku u svega nekoliko dana. Od početka potporu nam je dala i Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede. Zanimljivo je da je to bilo prvo takvo istraživanje, u tom obimu u Europi - priča Stevanović.

image
Ivana Nobilo/Cropix

Na početku pandemije utvrdili su da je ispod jedan posto pasa i mačka imalo protutijela na virus, što je bilo i nekako očekivano. Osim serološkog testiranja, dokaza protutijela, životinje su pretraživali i na prisutnost virusa (PCR). Već to prvo istraživanje je potvrdilo da kućni ljubimci nisu izvor infekcije za vlasnike, jer i kod pozitivnih pasa i mačaka nije dokazan infektivni virus. Sreća je to za kućne ljubimce, jer da kojim slučajem nije tako, sigurno bi došlo do porasta ionako velikog broja napuštanja ljubimaca.

- Istraživanje se nastavilo i već početkom ljeta prošle godine broj pozitivnih kućnih ljubimaca je porastao na 7,5 posto, što je, iskreno, bilo više nego što smo očekivali. Upravo tada se i naša pažnja okrenula u drugom smjeru. Uz veći broj pasa i mačaka s dokazanim protutijelima postavilo se pitanje, kakve učinke ima virus na njihovo zdravlje? - priča Stevanović koji kaže kako cijelo vrijeme, uz studiju koju provode, nasumično pretražuju opću populaciju.

-Pas dođe na pregled, mi uzmemo uzorak, naravno uz odobrenje vlasnika, pa pratimo. Nemamo podatke da se virus širio među životinjama, jedino je na svjetskoj razini dokazano da se to dogodilo u slučaju vidrica, odnosno, nerčeva. Nas zbog toga jako zanimaju tvorovi, no malo ih je kao kućnih ljubimaca, pa ih nismo imali puno na pregledima - dodaje Stevanović, koji se nada kako će se više vlasnika tvorova odlučiti i dovesti svoje ljubimce na pregled, kako bi mogli dobiti više informacija o virusu i njegovom utjecaju na tu vrstu.

No, daleko su još od bilo kakvih zaključaka. Logično, s obzirom na to da je riječ o novom virusu. Stevanović objašnjava kako je za konačne zaključke potreban je daleko veći broj životinja od vlasnika koji su preboljeli COVID-19 jer još nema podataka iz drugih istraživanja. Cilj sadašnje studije je vidjeti koje su posljedice na zdravlje životinja. Veći broj životinja je potreban jer, kao i kod ljudi, ne zaraze se sve životinje koje dođu u kontakt s virusom.

image
Vladimir Stevanović sa svojim psom
Damir Krajac/Cropix

- Projekt o utjecaju na zdravlje obuhvaća pse, tvorove. Ovo je za trenutno, ali moguće je da budu obuhvaćene i druge vrste. Novi podaci govore da se mogu zaraziti različite vrste životinja, koje su u bliskom kontaktu s ljudima. U svijetu ima sada već nekoliko primjera zaraze divljih životinja u zoološkim vrtovima, ali najveći broj infekcija zabilježen je na farmama krznaša. Meni je kao veterinaru osobito drago da je uzgoj krznaša u Hrvatskoj zabranjen tako da kod nas srećom ne postoji ovakav rizik. Uz potporu Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane započeli smo pretraživati uzorke divljih krznaša su pronađeni mrtvi u divljini. Utjecaj na divlje životinje tek treba ispitati - pojašnjava Stevanović.

image
Kim Korpes sa svojom Hoe
Ivana Nobilo/Cropix

Kaže kako je većina životinja koja je došla na Veterinarski fakultet na pregled nije imala kliničke znakove. U nekoliko slučajeva radilo se o probavnom poremećaju ili znakovima sličnim prehladi, slično kao i u ljudi. Pojedine životinje su imale i upalu pluća. Zanimljivo, u velikog broja životinja uočen je i konjunktivitis.

- Za sada je samo jedan slučaj u kojem sumnjamo na komplikacije infekcije i koji po svojoj kliničkoj slici odgovara sindromu koji se viđa u djece. Potvrda dijagnoze ovakvog sindroma je dugotrajna te još traje, ali je neophodan da bismo tom psu pružili najbolje moguće liječenje.

Cilj ove studije je prvenstveno ustanoviti da li ima dugotrajnih posljedica infekcije, prvenstveno na dišnom sustavu - ističe Stevanović.

Kako istraživanje, koje je još u tijeku, izgleda? Jednostavno: online se prijavi na sudjelovanje. Može se to napraviti na službenim stranicama Veterinarskog fakulteta. Ispunjava se anketni upitnik i pristanak za sudjelovanje. Anketni upitnik je nešto opširniji, ali te informacije su nužne da bi shvatili koji čimbenici dovode do infekcije kućnih ljubimaca i omogućili njihovu zaštitu u budućnosti.

Drugim riječima, nastoje utvrditi koje je rizično ponašanje koje dovodi do bolesti. Je li to ljubljenje psa? Spavanje u istom krevetu? Ili je za zarazu dovoljno to što virus izdišemo u prostor kojeg dijelom s njima?

image
Uzimanje brisa
Ivana Nobilo/Cropix

Između niza prijavljenih za sudjelovanje u istraživanju, stručnjaci odabiru one koji zadovoljavaju kriterije, pa im se jave mailom i dogovore kada da dođu na pregled. Imaju termine ujutro i popodne, kako bi olakšali vlasnicima koji rade.

Sve je besplatno, pošto su za istraživanje dobili novac od Veterinarskog fakulteta.

Zanimljivo je kako pregled nije isti za sve pse: ako je vlasnik izašao iz izolacije unutar sedam dana, tada se uz standardni pregled kakvog je prošla i Hoa, uzimaju i uzorci krvi za kompletnu krvnu sliku, određene biokemijske pokazatelje te obrisci konjunktiva, sluznica nosne šupljine, ždrijela i rektuma.

- U slučajevima da su vlasnici izašli iz izolacije prije više od mjesec dana, tada se obrisci ne uzimaju ako nema posebne indikacije za to. S obzirom na to da je riječ o istraživanju, moram naglasiti da još uvijek nastojimo otkriti kakav utjecaj ima infekcija SARS-CoV-2 na kućne ljubimce, stoga povremeno postupak uzimanja uzoraka ovisi i o tome da li je kućni ljubimac imao nekakve simptome tijekom i nakon izolacije ili su pojedine promjene uočene tijekom samog kliničkog pregleda - pojašnjava Iva Benvin.

- Za pse koji se ne boje vađenja krvi, a to je najinvazivniji zahvat koji se obavlja, riječ je o običnom, kratkom malom pregledu. No, za znanstvene spoznaje, on je zaista jako važan. 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. veljača 2021 12:38