Kad je u četvrtak pronađen mrtav paun uz cestu na splitskoj Vidilici, mnogi su se uznemirili. Susjedi su tada izrazili svoje sumnje da je ptica namjerno ubijena, ali su novinarima Slobodne Dalmacije ispričali i kako oni životinje hrane i donose im vodu. No, pojasnili su, za njihove pernate sugrađane tu nije sigurno. Zbog toga godinama obilaze razne gradske urede i mole da se ptice, koje nekima i smetaju, presele na kakvu drugu lokaciju.
No, to se nije dogodilo.
Iz Grada Splita su nam potvrdili kako o slučaju paunova oko tvrđave Gripe znaju baš sve, a kažu i kako su ptice viđene i na širem području grada. Građani su im prijavili određenu materijalnu štetu, a rečeno im je kako onemogućuju miran život dijela građana.
- Nažalost, ovlasti i nadležnosti Grada Splita u slučaju paunova su vrlo skučene i ograničene. Kako se prema tumačenju Ministarstva zaštite okoliša i energetike ne radi o zaštićenoj vrsti niti o divljim životinjama, one ne mogu biti obuhvaćene gradskom odlukom o postupanju sa divljim životinjama ni Programom zaštite divljači na površinama izvan lovišta. Paunovi ne spadaju ni u kategoriju ptica koje se prirodno pojavljuju na području Republike Hrvatske stoga nisu obuhvaćene ni ostalim propisima koje možemo primjenjivati na domaće životinje, kućne ljubimce i slično koji su uređeni zasebnim gradskim aktima - rekli su nam iz grada.
Kažu kako su svojedobno paunovi znali biti smješteni u ZOO na Marjanu. No, to sada nije opcija, jer oni nemaju mjesta za ovoliki broj ptica. Pokušali su i s još nečim, no i to je propalo.
- Prije nekoliko godina pokušali udomiti ptice kod zainteresiranih ljudi s cijelog područja Republike Hrvatske, ali nažalost akcija nije uspješno sprovedena zbog neriješene tehnike hvatanja i predaje ptica shodno važećim zakonima i propisima - rekli su nam i dodali kako i dalje pokušavaju pronaći rješenje.
Ove prekrasne ptice navikle su na ljude i ne boje ih se, tako da je jasno kako će ih sve više stradavati u prometu. Zanimljivo je kako ove ptice inače žive u šumama. Jedu vodozemce, gmazove, lišće, korijenje... Iako preferiraju osamljen život, u vrijeme parenja postanu društveni, pa je zabilježeno i da jedan mužjak živi u haremu sa šest ženki, koje se kasnije, same ili u skupini, brinu o mladuncima. Iako su ovo vrlo oprezne ptice, ne smetaju im ljudi. Dnevna su stvorenja, koja noći provode skrivena na drveću. U prirodi mogu živjeti i do 25 godina, a mužjak pauna (ako se ubroji duljina repnog perja i krila) smatra se najvećom pticom na svijetu koja može letjeti.
