Nizozemska će usmrtiti još 300 tisuća kokoši s farme na jugu zemlje nakon što je tamo otkrivena visoko zarazna varijanta ptičje gripe, objavila je vlada u četvrtak.
Od početka rujna u Nizozemskoj je zabilježeno oko 30 slučajeva smrtonosnog oblika ptičje gripe, nakon nekoliko desetaka slučajeva ranije ove godine.
Oko šest milijuna kokoši već je ubijeno u Nizozemskoj od 26. listopada prošle godine kad se pojavila nova varijanta bolesti, objavila je u četvrtak nizozemska agencija za zdravlje hrane.
Ptičja gripa je naziv za zaraznu bolest ptica uzrokovanu virusom influence (gripe) tipa A, a koji se najčešće pronalazi u guskama, patkama i domaćoj peradi. Premda rijetko, virus u određenim slučajevima može zaraziti i čovjeka, a izrazito patogeni sojevi virusa nerijetko mogu dovesti i do smrtnog ishoda, piše dr. Tomislav Meštrović za Pliva zdravlje.
Izrazito patogeni oblici ptičje gripe mogu dovesti do smrti određenih vrsta zaražene peradi unutar 48 sata.
Virus koji uzrokuje ptičju gripu jest virus influence tip A, što je virusni uzročnik iz obitelji Orthomyxoviridae koji od genetskog materijala sadrži ribonukleinsku kiselinu (RNA). Morfološke značajke svih tipova virusa influence su slične, pa se tako na lipidnoj ovojnici i ovog virusa nalaze dva različita i vrlo važna glikoproteina – hemaglutinin (označen slovom H) i neuraminidaza (označen slovom N). S obzirom na to da oni omogućavaju prianjanje virusa na stanicu domaćina te posljedični ulazak u unutrašnjost stanice, upravo se ovi glikoproteini smatraju glavnim čimbenicima virulencije virusa ptičje gripe (kao i drugih virusa influence A).
Ovisno o različitim varijantama hemaglutinina i neuraminidaze moguće je odrediti različite podtipove virusa, pa tako razlikujemo nisko patogene i izrazito patogene oblike ptičje gripe – sukladno jačini bolesti koju izazivaju u peradi. Izrazito patogeni oblici ptičje gripe uzrokovane su varijantama hemaglutinina H5 i H7, a praktički uvijek dovode do smrti određenih vrsta zaražene peradi unutar 48 sata. S druge strane, nisko patogeni oblici mogu dovesti do epidemija u peradi, ali uglavnom nisu povezani s težim prezentacijama bolesti.
Glavni rizični čimbenik za zarazu čovjeka je direktni ili indirektni kontakt s inficiranom živom ili mrtvom peradi.
Divlje ptice koje žive uz vodu (napose divlje patke) pokazuju prirodnu otpornost na bolest bez razvoja kliničke bolesti, no one zbog te činjenice predstavljaju važan rezervoar ovog virusa te glavnu opasnost širenja infekcije na domaću perad i općenito u okoliš (poglavito iscjetkom dišnog trakta i stolicom). Među pernatim domaćim životinjama ptičja gripa je vrlo zarazna. Na ljude se virus ptičje grupe može prenijeti na izravno s ptica ili okoline kontaminirane virusom, ali i posredno preko intermedijarnog domaćina (što je u većini slučajeva svinja).
Ipak, treba naglasiti kako se ljudi vrlo rijetko inficiraju ovim uzročnikom, a i dalje nema dokaza o direktnom prijenosu virusa ptičje gripe s čovjeka na čovjeka. Dakle, glavni rizični čimbenik za zarazu čovjeka je i dalje direktni ili indirektni kontakt s inficiranom živom ili mrtvom peradi, do čega vrlo često dolazi na prenapučenim tržnicama. Ipak, uvijek postoji mogućnost mutacije određenih podtipova virusa ptičje gripe što bi im moglo omogućiti širenje među ljudima. U Republici Hrvatskoj dosad nije registriran niti jedan slučaj ptičje gripe kod ljudi, premda je zabilježeno nekoliko smrtnih slučajeva kod ptica.
Nakon inkubacije od 2 do 8 dana se javljaju se simptomi kao što su visoka temperatura, kašalj, grlobolja, a u težim slučajevima i respiratorni distres sindrom.
Prvi slučaj prijenosa ptičje gripe s ptice na čovjeka zabilježen je 1997. godine tijekom epidemije ove bolesti u Hong Kongu. Ozbiljna bolest dišnog sustava zabilježena je kod 18 ljudi zahvaćenih navedenom epidemijom, od kojih je šest njih preminulo. Od 2003. godine više od 700 slučajeva ljudske infekcije prijavljeno je Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. U velikog broja tih pacijenata, bolest pokazuje agresivan klinički tijek s brzim pogoršanjem općeg statusa i visokom smrtnošću.