‘EU priprema povijesnu reformu proračuna koja bi mogla iz temelja promijeniti budućnost prirode i društva‘

Europska komisija 16. srpnja objavljuje svoj prvi prijedlog Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje nakon 2027. godine – odluku koja će oblikovati ekonomski i okolišni smjer Europske unije u godinama pred nama. U pitanju je buduće financiranje prirode i nastojanja očuvanja prirode diljem EU-a, ali i sigurnost, stabilnost i prosperitet građana. Europa se suočava sa sve ekstremnijim poplavama, sušama i toplinskim valovima, a ekosustavi kolabiraju – zajedno s temeljima javnog zdravlja, sigurnosti hrane i kontinuiteta poslovanja. Bez namjenskog proračuna za zaštitu i obnovu prirode, ovi ključni napori mogli bi biti potisnuti kratkoročnim razmišljanjima i nastavkom poslovanja po starom, kažu iz udruge BIOM.

- Nedovoljno financiranje prirode nije samo neodgovorno – to je izravno opasno. Novi proračun EU-a pruža ključnu priliku za zaštitu prirode o kojoj ovisimo i za jačanje uloge civilnog društva u podršci ekološkoj tranziciji. Ovo nije samo pitanje prirode – ovo je pitanje otpornosti EU-a i dugoročne dobrobiti za sve građane - istaknula je Anouk Puymartin, voditeljica politika u BirdLife Europe.

Prijedlog VFO-a, pojašnjava, za razdoblje nakon 2027. pokreće dvogodišnje pregovore koji će odrediti proračunske prioritete EU-a za sljedeće desetljeće, u vrijeme višestrukih kriza: rata u Ukrajini, klimatskog sloma, pritiska na javne financije i rastuće društvene nejednakosti. U tom kontekstu, Europska komisija planira veliku reformu pojednostavljenja proračuna EU-a, s ciljem „učiniti više s manje“. Očekuje se prelazak na fleksibilniji, rezultatski orijentiran model proračuna, inspiriran Mehanizmom za oporavak i otpornost (RRF). To uključuje manje instrumenata, blaže uvjete za države članice i veći fokus na nacionalno planiranje i rezultate.

Očekuju se, kažu aktivisti, dva osnovna modela financiranja: 27 nacionalnih planova pod podijeljenim upravljanjem – daje državama članicama više fleksibilnosti u budžetiranju i implementaciji i središnji Fond za konkurentnost – pod izravnim upravljanjem Komisije, usmjeren na rast i inovacije

No, ovakva strukturna promjena, smatraju oni, donosi ozbiljne rizike za okolišne i društvene prioritete. Decentraliziranim financiranjem i fokusom na konkurentnost riskiramo favoriziranje kratkoročnih prioriteta država, dok je potrebno dugoročno planiranje i integrirani pristup za rješavanje najvećih kriza našeg doba.