Otkriveno je: Mozgovi mačaka se već dugo vremena smanjuju, a za sve smo krivi - mi!

Istraživanje objavljeno u siječnju navodi kako su tisuće godina ovisnosti o ljudima u mačkama uzrokovale smanjivanje njihovih mozgova. Istraživači su usporedili mjerenja lubanje (pokazatelj veličine mozga) modernih kućnih mačaka s onima dvaju njhovih najbližih divljih predaka, afričke (Felis lybica) i europske divlje mačke ( Felis silvestris). Istraživački je tim otkrio da se veličina lubanje, a time i mozga, kod domaćih mačaka značajno smanjila tijekom posljednjih 10.000 godina u usporedbi s njihovim divljim precima, piše Klix.

U novoj studiji, znanstvenici su ponovili istraživačke postupke nekoliko starijih studija iz 1960.-ih i 1970.-ih uspoređujući veličinu lubanje domaćih i divljih mačaka. Stariji radovi podržavaju ideju da su pripitomljene mačke doživjele značajno smanjenje veličine mozga tijekom godina. Međutim, neke od ovih studija uspoređivale su moderne mačke samo s europskom divljom mačkom koja se više ne smatra njihovim izravnim pretkom.

Autori novog rada htjeli su osvježiti saznanja prošlih istraživanja uspoređujući kućne mačke s afričkom divljom mačkom za koju je genetsko istraživanje od tada potvrdilo da je najbliži živi predak modernih domaćih mačaka.

Tim je otkrio kako zaključci starijih istraživanja još uvijek vrijede; u kućnim je mačkama zabilježeno smanjenje lubanje od čak 25% u usporedbi s afričkim i europskim divljim mačkama.

Istraživači su također ispitali niz hibridnih divljih/udomaćenih vrsta mačaka i otkrili da se ta mjerenja lubanje uklapaju u savršenu sredinu između divljih i domaćih vrsta.

Sve ovo pokazuje da je pripitomljavanje imalo značajan utjecaj na evoluciju mačaka u posljednjih nekoliko tisuća godina što je fenomen koji se može uočiti i kod mnogih drugih vrsta pripitomljenih životinja.

„Promjene volumena lubanje dobro su dokumentirane kod (udomaćenih) vrsta, uključujući ovce, zečeve, pse i mnoge druge“, napisali su istraživači.

Razumijevanje ovog fenomena ne osvjetljava samo razvojne promjene prilikom pripitomljavanja divljih životinja, nego izaziva i zabrinutost zbog divljih vrsta kojima „prijeti hibridizacija s domaćim životinjama“, zaključuju istraživači.