Prijatelji životinja: ‘Pridnene koće najdestruktivnija metoda ribolova koja svakodnevno pustoši Jadran‘

Zadnju subotu u ožujku obilježava se Svjetski dan za okončanje ribolova radi edukacije stanovništva o razornim učincima ribolova na zdravlje planeta i konačnog cilja – zabrane ribolova svuda u svijetu. Prijatelji životinja pozivaju sve da im se pridruže 29. ožujka osudi ovog, kako kažu, nepravednog pokolja informiranjem i pozivanjem na potpisivanje peticije za zabranu pridnenih koća.

Podsjećaju da su pridnene koće najdestruktivnija metoda ribolova koja svakodnevno pustoši Jadransko more. Te masivne mreže, koje mogu biti visoke poput trokatnice i široke kao nogometno igralište, godišnje u svijetu unište 3,9 milijarda hektara morskoga dna. Povlačeći se po dnu, uništavaju sve što im se nalazi na putu ostavljajući iza sebe pustoš umjesto života.

Osim što masovno izlovljavaju goleme količine riba, u sebe uvlače i beskraj drugih žrtvi ovog nesmiljenog lova: rakove, trpove, zvjezdače, školjkaše, koralje, raže, morske sisavce poput dupina, ptice, morske pse i morske kornjače. U mreži pridnenih koća završe i mnoge zaštićene životinje poput trpova, koji su filtratori i vrlo rizična skupina jer akumuliraju toksine iz okoliša. U posljednjih 65 godina odbačeno je 400 milijuna tona ‘otpada‘ pridnenih koća, odnosno mrtvih ili umirujućih životinja. ističu.

Svaka od ovih vrsta ima svoju ulogu u morskom ekosustavu, kao i ostali elementi morskoga dna koji bivaju sravnjeni prolaskom ovih mreža. Uništeni sediment oslobađa ugljik koji izlazi iz mora u zrak i povećava zagrijavanje planeta, dok rast ugljičnog dioksida u vodi dovodi do bržeg zakiseljavanja oceana, što negativno utječe na biološku raznolikost.

Istaknuli su kako je čak 80 posto Jadranskog mora već devastirano koćarenjem, a u posljednjih 50 godina izgubljeno je 41 posto morskih sisavaca i 34 posto ribe u Sredozemlju, pri čemu su najveći gubici zabilježeni upravo u Jadranu. Pridnene koće primjer su okrutnosti prema svim morskim vrstama, okolišu i budućim generacijama kojima ostavljamo opustošeno more.

- Vrijeme je da zaštitimo Jadran i okončamo pridnene koče - poručuju Prijatelji životinja i podsjećaju na to da ribe i ostale morske životinje nisu bezosjećajni organizmi.

- Budući da ribe, rakovi i glavonošci ne žive na kopnu, nisu sisavci poput nas i ne iskazuju emocije putem facijalnih gesti ili glasnih krikova, podvrgnuti su još većoj patnji. Ne izgledaju poput nas, pa se ne poistovjećujemo s njima niti s njihovom životima. Kada vidimo mrtva tijela riba u ribarnicama ili na tržnicama, ne razmišljamo o tome koliko su patile. No ribe su itekako inteligentna bića sposobna za pamćenje, učenje, pa čak i korištenje alata. Demonstriraju emocionalne reakcije poput stresa, tjeskobe i empatije, koju iskazuju prema članovima svojeg jata koje prepoznaju kao individue - ističu.

Vodene životinje čine najveći broj životinja koje ljudi ubiju svake godine. Procjenjuje se da se na godišnjoj bazi ulove i ubiju deseci trilijuna jedinki uključujući ribe, rakove i glavonošce. Ribe čine golemu većinu, odnosno čak 95 posto tog broja. Svake godine ljudi usmrte između 1090 i 3070 milijarda riba.

Kako navode Prijatelji životinja, jesti vodene životinje ili bilo koji drugi životinjski proizvod nije potrebno za zdrav život. Svi zainteresirani mogu prolistati njihovu besplatnu kuharicu ‘Zelena jela za plavo more‘ s prilagođenim receptima morskog okusa koji ne uključuju ribe i ostale stanovnike voda. U njoj se mogu pronaći recepti za, primjerice, tjesteninu s tofuom i povrćem à la tuna, riblji paprikaš bez riba, gljive à la brodet, krumpir à la bakalar, mrkvu kao dimljeni losos, tofu i čips, morske štapiće od artičoka, veganski suši i morsku pogača à la Komiža.