Svi koji imaju pse znaju kako to izgleda: mi jedemo, a oni jedu očima. Bilo da smiju biti uz stol dok mi jedemo ili su za to vrijeme u svojim krevetićima, gledaju nas. Ima onih koji tim tužnim, vječno gladnim i paćeničkim pogledima ne mogu odoljeti, pa im uvijek udijele kakav komadić onoga što jedu. Znaju da je to loše, ali ne mogu sebi pomoći.
- Psi mogu zapravo jesti i hranu sa stola, dok im ne predstavlja neki problem vezan za zdravlje. Ali kada se pojave znakovi intolerancije, kao npr. proljev, povraćanje, ili čak krv u stolici, vlasnici bi se morali posavjetovati sa svojim veterinarom. Najčešće vlasnici psima daju meso (piletina, govedina, teletina, janjetina i suhomesnate proizvode,) ali i sir, jaja i mlijeko, te njihove proizvode . Takva vrsta hrane sadrži uglavnom bjelančevine, koje mogu izazvati probleme u probavi - kaže veterinarka Silva Rakočević i dodaje kako se isto ne odnosi na povrće. Ono probavi psa ni najmanje ne smeta i ako ga psi žele jesti, sjajno.
Kad je riječ o alergiji na našu hranu, pojašnjava kako se to kod psa vidi na nekoliko načina: mogu imati proljev, povraćati, koža ih svrbi, imaju kraste na njoj, otečene su im uške, ližu šape... Što onda učiniti kako se to ne bi dogodilo, a ipak im želimo dati meso?
- Najmanje će alergija biti ako ih hranite mesom klokana, ribe, patke ili neke divljači, primjerice, fazana, divlje patke, zečeva, jelena, vepra... Psi se, naime, nisu duže vrijeme hranili tom vrstom mesnog proteina, pa se nisu alergizirali. Međutim , duže hranjenje tom vrstom hrane, također može uzrokovati alergiju - kaže i objašnjava kako su najčešći alergeni hrane proteini molekularne težine između deset tisuća i 70 tisuća daltona. Da se izbjegne alergija, postupkom hidrolizacije proteina dobivaju se proteinske komponente molekularne težine manje od šest tisuća daltona.
- Mastociti, stanice u tijelu, koje su odgovorne za alergijsku reakciju u organizmu, nose na svojoj površini alergen specifična antitijela IgE klase. Kada se na dvije molekule IgE antitijela veže velika molekula proteina iz mesa, izazvat će otpuštanje histamina i posljedično tome, alergijsku reakciju. Kod malih , hidroliziranih molekula proteina od šest tisuća daltona ili manje, takvo vezivanje nije moguće, ne dolazi do ispuštanja histamina iz stanice, alergijska reakcija izostaje ili je puno manja. U prodaji postoje hrane koje u svom sastavu imaju hidrolizirane proteine, pa ih svrstavamo u hipoalergene hrane - pojašnjava Rakočević.