Rim siječe stare borove duž avenije do Koloseja, za sve je kriv nametnik

Rim je u petak počeo sječom starih borova koji okružuju drevni Rimski forum nakon što su testovi pokazali da je desetak njih u opasnosti od urušavanja. Od početka siječnja pala su tri velika stabla duž avenije koja povezuje Kolosej s Piazza Venezia.

Borovi pružaju dobrodošlu hladovinu tijekom ljetnih mjeseci, ali postaju sve krhkiji, dijelom zbog klimatskih promjena, a vrijeme u Rimu obilježeno je izmjenjivim razdobljima ekstremne vrućine i intenzivnih kiša.

Vlasti su zatvorile panoramsku cestu koja je često prepuna turista i uspostavile tehničko povjerenstvo kako bi istražilo problem.

U izjavi u petak navodi se da je 12 od prvih 36 stabala testiranih u blizini Foruma bilo nestabilno, dok je 24 smatrano sigurnima ili su potrebne daljnje provjere.

Područje ima 54 povijesna bora, za koje se vjeruje da su mnogi stari oko 120 godina.

U rimskom priopćenju navodi se da se dužnosnici nadaju djelomično ponovno otvoriti aveniju za pješake od ponedjeljka, dok se na preostalim stablima nastavljaju dodatni testovi.

„Uklonjeni borovi bit će zamijenjeni borovima iste vrste, odgovarajuće veličine i starosti“, navodi se u priopćenju.

Osim što trpe posljedice ekstremnih vremenskih uvjeta, mnogi borovi koji su nekoć krasili Rim posljednjih su godina stradali zbog najezde nametnika. Gradske vlasti procijenile su prije dvije godine da je do 80 posto od 60.000 rimskih borova zaraženo štitastim ušima te su pokrenule program suzbijanja nametnika.

Azijska pamučna štitasta uš, latinskog imena Takahashia japonica, jedan je u nizu neželjenih ‘došljaka‘ u Europu iz drugih dijelova svijeta. Taj neobičan kukac porijeklom je iz Japana, a u Europi je po prvi puta zabilježen 2017. godini na stablima duda (murve) u Italiji. Godinu kasnije nađen je u privatnom vrtu na stablu magnolije u Velikoj Britaniji, a 2022. potvrđen je u Ukrajini.

U Hrvatskoj je prvi puta nađen 2020.godine na stablu albicije u Puli. Nakon javne kampanje pokrenute u Istri, ta štitasta uš zabilježena je na ukupno sedam lokaliteta na užem području Pule, na stablima albicije, murve i javora.

Na području Europske unije azijska pamučna štitasta uš je zabilježena samo u Italiji i Hrvatskoj. Vrsta trenutno nije regulirana kao karantenski štetni organizam, no prema procjenama Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), zadovoljava kriterije za razmatranje tog statusa. Glavna nepoznanica veže se uz procjenu štetnosti azijske pamučne štitaste uši. Za sada nije moguće pretpostaviti koliko bi ta strana vrsta mogla biti štetna u Europi, uključujući i Hrvatsku. Oprez je svakako potreban. To su razlozi zašto se azijska pamučna štitasta uš pratila u protekloj godini. Nadzor azijske pamučne štitaste uši u 2024. godini proveden je u osam županija. Štetnik je zabilježen samo na području grada Pule. To znači da se još nije proširio, no očigledno se udomaćio. Tijekom svibnja, azijska pamučna štitasta uš nađena je na stablima duda, javora, albicije, dunje i koprivića, poručili su iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.

Azijska pamučna štitasta uš vrlo je prepoznatljiva. Od travnja do lipnja stvara dugačke, voštane, bijele jajne vreće koje izgledaju kao vitice i vise s kore grana napadnutih biljaka. Iz tih neobičnih tvorevina izlaze sitne ličinke koje se hrane sisanjem biljnih sokova na naličju listova. Ishrana te štitaste uši može dovesti do žućenja (kloroze) lišća, sušenja pupova i otpadanja listova. U slučaju jakog napada, može doći do sušenja grana i čitavih stabala.