Srčani ritam školjki otkriva skrivene promjene u Jadranu

Kvaliteta morske vode može se procjenjivati praćenjem fizikalno-kemijskih parametara, ali i korištenjem organizama bioindikatora, poručuju s crnogorskog Instituta za biologiju mora. Pojašnjavaju kako su za to školjke vrlo važne jer njihove reakcije mogu pokazati da je u ekosustavu došlo do promjena.

- Srčani ritam školjki prati se još od šezdesetih godina prošloga stoljeća. Tadašnje metode zasnivale su se na elektrofiziološkom pristupu i zahtijevale su invazivne postupke, poput otvaranja ili bušenja ljušture radi postavljanja elektroda u blizini srca, što je moglo izazvati stres kod ispitivanih jedinki - poručuju s Instituta.

U novije vrijeme razvijene su neinvazivne metode zasnovane na fotopletizmografiji, optičkoj tehnici kojom se bilježe promjene u intenzitetu svjetlosti izazvane kontrakcijama srca i cirkulacijom hemolimfe. Jedna od njih je 𝐟𝐢𝐛𝐞𝐫-𝐨𝐩𝐭𝐢𝐜 𝐦𝐞𝐭𝐨𝐝𝐚, koja se u Institutu za biologiju mora primjenjuje više od deset godina. Razvijena je 1999. godine u Istraživačkom centru za ekološku bezpečnost Ruske akademije znanosti u Sankt-Peterburgu i zasniva se na infracrvenim senzorima, objasnili su.

- U Institutu je zabilježen 𝐩𝐫𝐯𝐢 𝐢 𝐝𝐨 𝐬𝐚𝐝𝐚 𝐣𝐞𝐝𝐢𝐧𝐢 𝐬𝐥𝐮č𝐚𝐣 𝐫𝐞𝐠𝐢𝐬𝐭𝐫𝐢𝐫𝐚𝐧𝐣𝐚 𝐬𝐫č𝐚𝐧𝐨𝐠 𝐫𝐢𝐭𝐦𝐚 plemenite periske. Riječ je o kritično ugroženoj i endemskoj vrsti Mediterana, čije su populacije od 2016. godine pretrpjele masovno izumiranje koje nije zaobišlo ni Jadransko more. Ispitivanja su provedena prije pojave masovnoga pomora, a palastura se pokazala kao veoma pogodan model, sa stabilnim srčanim ritmom koji je jasno reagirao na eksperimentalne promjene uvjeta u akvariju. Zahvaljujući neinvazivnosti fiber-optic metode, sve ispitivane jedinke preživjele su eksperiment i potom su vraćene u prirodno stanište, gdje su opstajale sve do pojave masovnoga pomora - objasnili su.

Ističu kako je mediteranska dagnja korištena u većini njihovih istraživanja. U laboratorijskim uvjetima istraživalo se tako kako razne vrste zagađivača utječu na njezin srčani ritam.