Velika panda sisavac je iz porodice medvjeda i porijeklom je iz planinskih lanaca središnje Kine. Krčenjem šuma njihova je populacija znatno smanjena i danas ih je manje od dvije tisuće, uključujući i nekoliko stotina u zatočeništvu u Kini te u zoološkim vrtovima širom svijeta, piše Green.hr.
Nazivaju ih veličanstvenim anđelima prirode, a njihova slatkoća i nespretnost rijetko koga ostavlja ravnodušnim. Pogađate, riječ je o pandama, a jeste li znali da je 16. ožujak i službeno baš njihov dan?
Procjenjuje se da je u divljini preostalo oko 1860 pandi. Stanište velike pande nekoć je bilo diljem Kine, sjevernog Vijetnama i sjevernog Mjanmara. Danas se, međutim, velika panda može naći samo u šest izoliranih planina na jugu središnje Kine.
Ono što je zanimljivo kod pandi jest njihova prehrana. Jedu iznimno velike količine bambusa, između 9 i 20 kilograma dnevno, no zapravo su to medvjedi koji bi trebali jesti meso. Tijela im uopće nisu prilagođena probavi celuloze. Zbog toga nemaju dovoljno energije da se kreću, a niti da rade na potomstvu. U prirodi su mužjaci slabo zainteresirani da priđu ženkama koje također nisu nešto oduševljene idejom 'dijeljenja kreveta'. Na kraju krajeva, pande ovuliraju jednom godišnje, tako da imaju samo dva do tri dana da zanesu. Kad se to i dogodi, ne iskažu se kao roditelji.
Najčešće imaju samo jedno mladunče, a ako se rodi drugom mama ga ostavi za sobom. Ono koje ostaje s njom je njena beba do treće godine, što znači da u tom vremenu ona nema mladunčad. Još je nešto šokantno: pande nekad i ne znaju da očekuju maleno, pa kad se ono rodi, prestraše se i znaju ga ubiti. Nekad jednostavno znaju sjesti na svoje maleno ili ga slučajno ugušiti u snu. Ne čudi stoga što ih je National Geographic svrstao među najgore majke životinjskog svijeta.