Sjeverna švicarska regija u nedjelju će glasovati o tome trebaju li primati neljudi uživati neka od istih temeljnih temeljnih prava kao i njihovi ljudski rođaci. Glasanje u kantonu Basel-Stadt, u kojem se nalazi istoimeni grad i jedan od najpoznatijih europskih zooloških vrtova, budno prate aktivisti za prava životinja.
Potaknuto udrugom Sentience u okviru švicarskog sustava izravne demokracije, regionalno glasovanje odlučuje o tome hoće li se primatima dati pravo na život i pravo na "mentalni i fizički integritet".
"Ovo će biti prvi put u svijetu da ljudi mogu glasati o temeljnim pravima životinja", tvrdi grupa.
Sentience iz Basela kaže da su primati vrlo inteligentni i održavaju aktivan društveni život te osjećaju bol, tugu i suosjećanje.
Međutim, oni se ne mogu obraniti od intervencija u njihovim životima - stoga ljudi moraju preuzeti odgovornost i dati im prava, kaže Sentience. Grupa kaže da oko 150 primata živi u kantonu koji graniči s Francuskom i Njemačkom.
Godine 2020. švicarski Vrhovni sud presudio je da je javno glasovanje o toj temi valjano, odbacivši žalbu. Utvrđeno je da se prijedlogom neće proširiti temeljna prava na životinje, već će se umjesto toga uvesti posebna prava za te primate.
Međutim, navodi se da će prijedlog obvezivati samo kantonalne i općinske vlasti u trećem po veličini gradu u Švicarskoj, a "ne izravno privatne osobe".
Utjecaj na privatne istraživačke institucije i na Baselski zoološki vrt -- u rukama obiteljskih dioničara -- bi stoga bio ograničen.
A, prema sudu, lokalne vlasti i njihova javna tijela nemaju primate.
Glasovanje je "izjava namjere da se osigura da primati žive u boljim uvjetima", rekao je Pedro Pozas, španjolski direktor projekta Great Apes, međunarodnog pokreta koji zahtijeva niz prava.
Branitelji životinja kažu da je glasovanje vrlo simbolično. Njegov opseg mogao bi biti vrlo širok, rekao je Steven Wise, američki odvjetnik specijaliziran za prava životinja.
Glasovanje bi "dalo određena prava primatima, za koja bi se moralo voditi parnice o tome koja su to prava", rekao je za AFP.
Wise je rekao da prijedlog postavlja nekoliko pitanja, uključujući tko bi zastupao prava primata na sudu ako su njegova prava povrijeđena?
Ako se glasanje prođe, švicarski sudovi u međuvremenu ne bi bili prvi koji će razmatrati takve slučajeve. Sud je 2017. godine u Argentini dao ženki čimpanze pravo da ne bude zatvorena bez suđenja. Bila je to prva čimpanza na svijetu koja je imala koristi od prava.
Wise je rekao da pokret za prava životinja pokušava "probiti barijeru" koja ograničava opseg do kojeg se prava mogu primijeniti.
Usporedio je situaciju s prethodnim borbama za proširenje prava među ljudima, navodeći djecu, žene ili rasne manjine.
Pozas je rekao da bi Ujedinjeni narodi također trebali donijeti deklaraciju o pravima velikih majmuna.
Dok bi se predloženi novi zakon odnosio samo na primate koje drže javna tijela, član uprave zoološkog vrta Basel Olivier Pagan strahuje od prelijevanja utjecaja izjašnjavanja na njihove primate.
"Ako bi inicijativa bila usvojena, provjera njihove dobrobiti i sigurnosti više ne bi bila odgovornost iskusnih biologa, veterinara i iskusnih njegovatelja, već posrednika... ili čak nekvalificiranih odvjetnika", rekao je.
Kada primat trpi ozbiljne bolove, možda neće biti moguće prekinuti njegovu patnju, prema klauzuli o pravu na život.
Veterinarka zoološkog vrta Fabia Wyss rekla je: "Ako inicijativa bude usvojena i ako odlučim uspavati životinju, stavljam se izvan zakona."
"Ali dopuštajući životinji da nepotrebno pati, jednako sam kriva."