‘Troškovi plastike su deset puta veći za zemlje s niskim nego za one s visokim prihodima‘

WWF-ov izvještaj, koji je razvio Dalberg, upozorava da stvarni trošak plastike za okoliš, zdravlje i gospodarstva može biti čak deset puta veći za zemlje s niskim prihodima, iako one troše skoro tri puta manje plastike po glavi stanovnika u odnosu na zemlje s visokim prihodima.

Izvještaj procjenjuje da kilogram plastike u svojem cijelom životnom vijeku - od proizvodnje do odlaganja - zemlje s niskim i srednjim prihodima ukupno košta oko 150 američkih dolara, što je osam puta više od 19 američkih dolara ukupnog troška jednog kilograma plastike za zemlje s visokim prihodima.

Takvi nejednaki troškovi imaju značajne posljedice za zemlje s niskim i srednjim prihodima poput Kenije, koja posljedice globalne plastične krize osjeti puno više nego zemlje s visokim prihodom. Upravo će se u Keniji vlade okupiti od 13. do 19. studenog radi trećeg kruga pregovora o globalnom sporazumu za okončanje onečišćenja plastikom, koji bi trebao donijeti globalno rješenje ove krize. Kenija je, prije šest godina, poduzela hrabar korak protiv plastičnog zagađenja i zabranila plastične vrećice za jednokratnu upotrebu. Danas se bori s njihovim nezakonitim uvozom, što naglašava prekograničnu prirodu problema i užasavajuće nejednakosti karakteristične za trenutni lanac vrijednosti plastike koji stavlja zemlje poput Kenije u nepovoljan položaj bez obzira na akcije koje poduzimaju kako bi se izborile s plastičnim zagađenjem.

- Izvještaj ukazuje na potrebu za hitnom promjenom postojećeg sustava upravljanja plastikom. Uobičajeno poslovanje može biti smrtna kazna, ne samo za sve veći broj životinja, već i za mnoge ranjive i marginalizirane zajednice u našem svijetu. Rezultat takvog poslovanja je povećan zdravstveni rizik od udisanja štetnih, toksičnih kemikalija, kao i povećan rizik od poplava i zaraznih bolesti. Globalni sporazum za okončanje onečišćenja plastikom, koji će uključivati globalna pravila o proizvodnji i potrošnji, je naša šansa da to promijenimo - upozorava Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adrije.

WWF poziva sve da potpišu globalnu peticiju i daju svoj glas za uspostavljanje učinkovitog i pravno obvezujućeg sporazuma kako bi se zabranili nepotrebni visokorizični plastični proizvodi - oni proizvodi koji uzrokuju najviše štete ili su najskloniji dospijevanju u prirodu. Peticiju je već potpisalo preko 60 tisuća ljudi, a cilj nam je doći do 100 tisuća kako bismo svjetskim vladama pokazali što mislimo o neodrživom upravljanju plastičnim otpadom.