Na otočju Brijuni obitava 300-tinjak jelena aksisa kojima prijeti istrebljenje! Ni nakon što je nova Uprava Brijuna prekinula praksu lovačkih aranžmana, ovim životinjama nema spasa, piše Istra 24. Umjesto da u jelene pucaju lovci turisti, pucat će očito tko stigne s obzirom da tu će vrstu doslovno treba iskorijeniti. Evo i zašto.
Nakon upita Ministarstvu poljoprivrede i Ministarstvu gospodarstva i regionalnog razvoja o lovačkim seansma u nacionalnom parku, dobili smo potvrdu Ministarstva da se jelen aksis nalazi na popisu invazivnih vrsta Europske unije i da ga je potrebno istrijebiti!
Aksis je na Brijune došao 1911. godine
- Zbog prevelike brojnosti alohtone divljači koja je na Brijune unesena u prošlosti, vrši se izlučenje. Situacija je posebno zabrinjavajuća s jelenom aksisom koji je na popisu invazivnih stranih vrsta Europske unije, a Republika Hrvatska ima obvezu iskorijeniti ove jedinke iz prirode, odnosno, gdje to nije moguće, kontrolirati populaciju i spriječiti daljnje širenje. Ove životinje nemaju prirodnog predatora, u izoliranom su prostoru otoka, a zbog rasta populacije stvara se negativan pritisak na ekosustav šuma i livada, ali i bolesti zbog križanja u srodstvu - glasi odgovor Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Europska komisija donijela je u srpnju ove godine ažuriran popis invazivnih vrsta, takozvana- crna lista. U Hrvatskoj su s ažuriranog Unijinog popisa trenutno zabilježene četiri sljedeće vrste: jelen aksis (Axis axis) slatkovodne ribe crni somić (Ameiurus melas), gambuzija (Gambusia holbrooki) i biljka vodena salata (Pistia stratiotes).
Unijin popis sada ukupno sadrži 88 invazivnih stranih vrsta, od kojih je u Hrvatskoj zabilježeno njih 28. Čak 90 posto jelena aksisa nalazi se na području Brijuna, a proširio se i na na otoke Cres, Plavnik, Lošinj. Od ukupno tisuću komada divljači na Brijunima, tristotinjak čine upravo jeleni aksisi koje po direktivi Europske unije treba potamaniti.
Vršitelj dužnosti ravnatelja Nacionalnog parka Brijuni Eduard Kolić u razgovoru je izjavio da planira izmještanje divljači na neku drugu lokaciju, no gdje konkretno još nije otkrio. Pitanje je hoće se aksis uopće moći izmjestiti na neku drugu lokaciju.
Jelen aksis je autohtona vrsta s područja Šri Lanke, Nepala, Bangladeša i većeg dijela Indije. Na Brijune je stigao 1911. godine kad ga je iz Njemačke unio lovac i trgovac životinjama Carl Hagenbeck. S obzirom na njemu vrlo pogodnu klimu, aksis se dobro prilagodio i održao sve do danas. Na području Nacionalnog parka Brijuni aksis živi u krdima veličine 10 do 30 grla.
Kao se navodi u uredbi EU odluke koja je donesa u srpnju ove godine, "države članice imaju obvezu uspostavljanja učinkovitih mjera upravljanja za one invazivne strane vrste koje izazivaju zabrinutost u Uniji i za koje su države članice utvrdile da su široko rasprostranjene na njihovom državnom području kako bi se njihovi učinci na bioraznolikost, povezane usluge ekosustava te, kada je primjenjivo, na zdravlje ljudi ili gospodarstvo sveli na najmanju moguću mjeru".
Nadalje, države članice dužne su uspostaviti sustav nadzora za praćenje svih vrsta s Unijinog popisa kako bi potvrdile rano otkrivanje unošenja ili prisutnosti invazivnih stranih vrsta. Nakon ranog otkrivanja invazivnih stranih vrsta, države članice su dužne primijeniti mjere iskorjenjivanja u ranoj fazi invazije, vodeći računa o zdravlju ljudi i okolišu.