Kad treba pomoći životinjama, često u pomoć uskaču vatrogasci. Oni su ti koji se po njih penju na krovove, u krošnje stabala, spuštaju se u šahtove, režu metale kako bi ih izvukli... Diljem svijeta su upravo oni često ti koji nekoj životinji znače spas u zadnji čas. U nekim mjestima naše zemlje oni su ti koji će uloviti prestrašenu zmiju koja je zalutala u nečiji dom i vratiti je u divljinu.
No, nije samo da spašavaju životinje - imaju oni svoje životinje koje spašavaju ljude. Riječ je o, naravno, potražnim psima. U našoj zemlji je danas 17 timova koji u svojim redovima imaju pse. Njihova trenirana njuška značila je spas ljudima u mnogim situacijama - sjetimo se samo potresa u Petrinji.
U kolijevci hrvatskog vatrogastva, baroknom Varaždinu, nalazi se Muzej hrvatskog vatrogastva u kojem se moguće upoznati s poviješću hrvatskog vatrogastva, ali i s time kako ono funkcionira danas u Hrvatskoj. Sadržaj je prilagođen i najmlađima, pa je tako uz česte izložbe, moguće sudjelovati na brojnim radionicama i saznati informacije o vatrogastvu putem interaktivnih ekrana. No, ovaj je muzej ujedno dog friendly još od 2016. godine te otvoren i za četveronožne posjetitelje upravo zbog povezanosti vatrogastva i pasa. Muzej su tijekom godina posjetili brojni psi, piše Ekovjesnik.
Proteklih se godina Hrvatska vatrogasna zajednica aktivno uključila u kampanje kako bi se životinjama osigurali bolji uvjeti za život. Od kampanje Prijatelja životinja „Obitelj na more, a psi na ulicu?“ u kojoj su upravo vatrogasci bili zaštitna lica podsjećajući na činjenicu kako broj napuštenih kućnih ljubimaca raste svakog ljeta zbog pojedinaca koji svoje ljubimce napuštaju zbog odlaska na godišnje odmore. Također, Hrvatska vatrogasna zajednica podržala je i zabranu korištenja petardi koje uznemiruju i plaše životinje kao i kampanju protiv držanja pasa na lancu, kojima je često, bez vode i hrane, osobito kod velikih katastrofa kao što su poplave, požari i potresi, onemogućena bilo kakva šansa za spašavanje.
Zanimljivo je spomenuti kako su se autori vatrogasnih priručnika i članaka u povijesti često se bavili požarima gospodarskih objekata, a u kojima su se nalazile životinje. Tako je, primjerice, učitelj hrvatskih vatrogasaca Mirko Kolarić u knjizi „Požarne pogibelji“ tiskane davne 1909. godine u odlomku „Požari u stajama“ objasnio način spašavanja životinja iz staje u plamenu: „...vikom i žarom prestrašeno blago se mora ukloniti. Izkustvo je pokazalo da se prestravljene životinje rado pokoravaju osoblju koje ih hrani, pa je stoga uputno da se izbava prepusti spomenutim osobama.“