Medvjedi na Velebitu biraju kamena skrovišta s tunelima i toplijom mikroklimom

Medvjedi pomno biraju mjesta za svoje brloge, što je i razumljivo jer je riječ o mjestu na kojem sklupčani provode zime. Preferiraju mjesta koja su teško pristupačna i mirna. To se odnosi na ženke, a mužjaci će, ako je dostupna hrana, biti aktivni i zimi. Koliko je za ženke dobar brlog važan, pokazuje činjenica da bi, ako je mjesto loše odabrano i dođe do uznemirivanja životinje, ona mogla napustiti i brlog i mladunce koji će onda uginuti. S obzirom na to da mlade donose na svijet u nepovoljno godišnje doba, zimi, uloga i značaj brloga u prvim danima života mladunčadi veliki su. U našoj zemlji su profesori Đuro Huber i Hans U. Roth 1997. godine istraživali brloženje smeđih medvjeda na području Gorskog kotara i Like, a sada je zaklada Rewilding Velebit otišla korak dalje i nisu samo istraživali brloge, nego su proveli i prvo istraživanje mikroklime tih medvjeđih skrovišta na Velebitu.

Otkrili su nešto prilično zabavno - domaći medvjedi s tog područja prilično su neizbirljivi. Odgovara im sve i prihvaćaju doslovno svako mjesto u koje se mogu ugurati. A to, s obzirom na njihovu veličinu, uopće nije lagan zadatak.

- Najčešće su to ipak male šupljine u stijeni koje, prema našem istraživanju, čine 77 posto svih brloga. S obzirom na to da medvjedi preferiraju korištenje istih brloga, pretpostavka je da je kvaliteta brloga glavni čimbenik zašto ih medvjedi najčešće biraju - ističu iz zaklade te napominju da je smeđi medvjed naša najveća zvijer koja živi na području gorske Hrvatske.

To je područje jedno od staništa sa stabilnom populacijom tih simpatičnih velikih čupavaca. Na tom području visokog krša naša najveća zvijer obitava, prehranjuje se, razmnožava i brloži.

Istraživanje je pokazalo da se najveći postotak brloga na Velebitu nalazi na nadmorskim visinama od 900 do 1100 metara, a najmanji postotak na visinama od 700 do 900 metara i iznad 1500 metara. Na manjim nadmorskim visinama manja je kamenitost terena, dok na višim nadmorskim visinama iznad gornje granice šumske vegetacije izostaju šumski kompleksi, što su dva ključna čimbenika za siguran brlog. Usto, snježni pokrivač iznad 900 metara dovoljan je da pruži dodatnu izolaciju brloga.

- Dvije trećine brloga nalaze se na terenima nagiba većeg od 25 stupnjeva, vrlo kamenitim, u prosjeku 68 posto, i to na gornjoj trećini padine, dakle na relativno nepristupačnom području. Najčešće je riječ o istočnoj i južnoj ekspoziciji jer se te padine brže zagrijavaju i time se stvaraju povoljniji mikroklimatski uvjeti - ističu iz zaklade.

Pojašnjavaju kako je njihovo istraživanje pokazalo da prosječni brlog ima ulaz širine 125 centimetara, visine 92 te dužine tunela 175 centimetara. Komora je duga 292 centimetra, široka 138 i visoka 101 centimetar. Čupavci u tri četvrtine slučajeva biraju kamene brloge, što je i razumljivo jer oni najdulje traju i imaju najbolje mikroklimatske uvjete.

Njihovo je istraživanje pokazalo da samo deset posto brloga nastaje kopanjem ispod stijene, a sve ostalo bile su manje špilje u stijenama. Nije pronađen nijedan brlog na otvorenom, kao ni brlog u šupljini korijenja stabala ili u šupljini stojećeg stabla. Razlog je intenzivno razvijeno šumarstvo i preborno gospodarenje šumama na području Velebita.

Provedeno je i prvo istraživanje mikroklime brloga te su mjerili temperaturu zraka i relativnu vlažnost brloga. Njihovi uređaji prikupljali su podatke šest mjeseci: prije brloženja te tijekom i nakon njega.

- Otkrili smo da su u brlozima veće temperature zraka u odnosu na temperature zraka u šumskim sastojinama u njihovoj neposrednoj blizini. Bolji uvjeti, odnosno stabilnija temperatura, bili su u dužim brlozima s dužim tunelom i malom komorom na kraju tunela, pogotovo kod tunela manjih širina i visina. Što je komora veća, tunel veći i kraći, a ulaz u brlog veći, to se razlika u mikroklimatskim uvjetima brloga i njegove okolice smanjivala, odnosno takav je brlog manje privlačan medvjedu jer u tom slučaju troši više energije za održavanje tjelesne temperature - pojašnjavaju iz zaklade.

Zanimljivo je da su temperature u brlogu u hladnije doba godine bile značajno veće u odnosu na temperature u šumi, uz iznimku dana s južinom, dok je u proljeće bilo obrnuto. Što se lokacija tiče, medvjedi biraju izolirana područja daleko od ljudi, a ako to nije uvijek moguće, nastoje biti što dalje od nas. U slučaju Velebita udaljenost brloga od naselja iznosi od dva do četiri kilometra. Nije im drago ni da im prolazimo u blizini zimskog doma, pa nastoje biti dalje od šumskih putova. Udaljenost je od 20 metara do 2,5 kilometara.

- Zbog toga je naša preporuka na područjima izrazito velike kamenitosti terena oprezno projektirati sve oblike šumskih cesta kako se ne bi ugrozila područja s brlozima. Ako ih se i gradi, ceste treba udaljiti od brloga. Pogotovo treba paziti na brloge s dužim tunelima i manjim komorama jer su oni najpogodniji za medvjede. Osim toga, zimi je poželjno ne izvoditi ljudske aktivnosti kao što su skupni lovovi s lovačkim psima i šumsko-uzgojni radovi. S obzirom na promjene klime, procjenjuje se da bi moglo doći do smanjenja prikladnosti staništa na području s nižim nadmorskim visinama, kao što je središnji dio Like, što bi značilo manje pogodnih brloga i više medvjeda u potrazi za novim domom - napominju iz zaklade.