KOPAČKI RIT

‘Zbog dalekovoda umiru milijuni ptica, potrebna je zaštita‘

Najugroženije vrste su veće ptice grabljivice, kao što su orlovi, škanjci i sokolovi

Suri orao, ilustrativna fotografija
 

 BIOM
Najugroženije vrste su veće ptice grabljivice, kao što su orlovi, škanjci i sokolovi

Iz Parka prirode Kopački rit poručili su kako je Dunavski bazen jedan od najvažnijih migracijskih koridora ptica te je nužno postavljanje zaštite na neprirodne barijere, poput dalekovoda, koji uzrokuju milijune uginuća ptica u Europi svake godine. U kontaktu s dalekovodima posebno su ugrožene veće vrste ptica s lošom sposobnošću manevriranja, poput ždralova, droplji, pelikana ili labudova.

- Ptice migriraju kroz Dunavski bazen i okolne regije, budući da rijeka Dunav služi kao jedan od najvažnijih migracijskih koridora u Europi. Stoga se zaštita Dunavskog bazena nameće kao prioritet, a određeni pomaci već su vidljivi - poručuju iz Parka prirode.

Pored dalekovoda, problem mogu predstavljati i stupovi elektroenergetske mreže, koje ptice koriste za odmor ili lov na plijen jer nude dobru preglednu točku. Ptica može doživjeti strujni udar ako njezino krilo i noga dođu u dodir s dvije žice na stupu ili sa žicom i metalnom konzolom prilikom slijetanja ili polijetanja.

Posljedice su kobne u velikoj većini slučajeva, a najugroženije vrste su veće ptice grabljivice, kao što su orlovi, škanjci i veći sokolovi, primjerice stepski sokol. Rješenje uključuje izolaciju opasnih stupova i ugradnju posebno modificiranih konzola koje smanjuju rizik od strujnog udara.

U Hrvatskoj je, u suradnji s HEP ODS d.o.o., izolirano oko 550 stupova te 96 trafostanica kako bi se smanjio rizik od stradavanja ptica. Također, postavljeni su preusmjerivači na oko 38 km 35 kV i 110 kV dalekovoda.

U posljednjim desetljećima Europa je izgubila otprilike 15–25 posto svoje populacije ptica zbog prirodnih čimbenika poput uporabe pesticida, gubitka staništa i klimatskih promjena te neprirodnih barijera, poput nadzemnih dalekovoda, koje uzrokuju milijune uginuća ptica u Europi svake godine.

Godišnje više od 1,5 milijardi ptica migrira afričko-euroazijskim selidbenim putevima kako bi se gnijezdile i podizale potomstvo. Ptice koje migriraju u Europu i iz nje uglavnom koriste nekoliko glavnih međunarodnih selidbenih puteva, među kojima je za ptice koje lete iz srednje i sjeverne Europe i Sibira prema Africi ključan Srednjoeuropski selidbeni put, koji se često naziva i Jadranski selidbeni put (Adriatic Flyway).

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
25. svibanj 2026 09:02