KONFERENCIJA

‘Zelene politike‘ su jedini put kojim trebamo ići i to više nije pitanje izbora‘

Naša priroda je izuzetno bogata po broju vrsta i raznolikosti staništa, ali su podaci o njihovom stanju razlog za zabrinutost

Jelen star tri godine u šumi Kopačkog rita

 Vlado Kos/Cropix

Živimo u vremenu kada "zelene politike" više nisu pitanje izbora već su jedini put kojim trebamo ići, poručio je u utorak državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Hrvoje Bujanović na stručnoj konferenciji "30 godina mreže Natura 2000 - Poslušaj glas prirode!".

"Europske politike su u tom smislu jasne - promjene paradigme, najizraženije je započela objavom Europskog zelenog plana, a zatim i strategijama i zakonima koji iz njega proizlaze sve to sa svrhom osiguranja zelene tranzicije EU i postizanja klimatske neutralnosti do 2050., istaknuo je Bujanović.

Kaže kako je za postizanje tog cilja potreban sveobuhvatan i međusektorski pristup jer posljedice načina života suvremenog čovjeka osjećamo i vidimo svakodnevno kroz ekstremne vremenske prilike. Stoga je, kaže, zelena tranzicija još važnija kako bi osnažila otpornost na krize.

Naziv konferencije "Poslušaj glas prirode!", kaže Bujanović, govori nam što trebamo činiti.

Ravnatelj Uprave za zaštitu prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Igor Kreitmeyer podsjetio je kako je ulaskom Hrvatske u EU, hrvatska priroda postala dio najveće svjetske mreže zaštićenih područja - Europske ekološke mreže Natura 2000. Na temelju znanstvenih podataka obuhvatili smo najvrjednija područja od interesa za čitavu EU, ona uključuju više od 260 vrsta i 76 stanišnih tipova te u Naturi 2000 Hrvatska ima 37 posto kopnenog teritorija, uz bok sa Slovenijom i Bugarskom.

Kreitmeyer kaže da je EU Strategija za bioraznolikost do 2030., glavni okvir u kojem će se nacionalne politike kreirati i provoditi.

"U odnosu na zaštitu 30 posto kopna, Hrvatska je iznad prosjeka EU", istaknuo je upozorivši kako je važno fokusirati se na učinkovito upravljanje tim područjima te se zbog toga provodi EU projekt "Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000", vrijedan više od 26 milijuna eura.

Kreitmeyer kaže da na moru zaštita trenutno obuhvaća 12 posto površine pod nacionalnom jurisdikcijom, svjesni su kako su ciljevi 30 posto zaštite i 10 posto stroge zaštite zajednički EU ciljevi, a za to im je bitna suradnja sa sektorom ribarstva i nevladinim udrugama. Podsjetio je i kako je premijer Andrej Plenković lani u Glasgowu na 26. klimatskom COP-u objavio ambiciju za zaštitu 30 posto našeg Jadranskog mora.

"Naša priroda je izuzetno bogata po broju vrsta i raznolikosti staništa, ali su podaci o stanju tih vrsta i staništa razlog za zabrinutost, jer je preko trećine njih u nepovoljnom statusu očuvanosti, a za više od polovine ne znamo kakvo je stanje", upozorio je Kreitmeyer.

Uvjeren je da će u Ministarstvu imati bolji uvid u status tih nepoznatih vrsta po završetku nacionalnog projekta monitoringa, ali i da je za očekivati da će i među nepoznatim vrstama biti značajan udio onih koje nisu u dobrom stanju.

"Prioritet nam treba biti zaustavljanje gubitka bioraznolikosti i oporavak prirode za što smo osigurali sredstva EU u idućem programskom razdoblju", poručio je Kreitmeyer.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
07. veljača 2023 10:07