U povodu 30 godina institucije pučkog pravobranitelja u srijedu je održana konferencija posvećena zaštiti ljudskih prava i vladavini prava s koje je premijer Andrej Plenković upozorio na opasnosti od govora mržnje i ocijenio da je zadnjih godina eskalirala uvredljiva retorika.
"Zna se tko je nositelj te retorike u Hrvatskoj, nema ga ovdje danas, ali to je činjenica. Još je opasnije što je dio javnosti na to pristao", rekao je Plenković upozorivši da je uvredljiva retorika postala sveprisutni dio javnog diskursa.
Ruska agresija na Ukrajinu najgrublje kršenje ljudskih prava
Govor mržnje kod nekoga s malo manje znanja i više podložnosti manipulaciji prelazi s riječi na dijela, čemu smo svjedočili zadnjih nekoliko godina. Sloboda izražavanja temeljno je ljudsko pravo, a govor mržnje zloupotreba toga prava.
Hrvatska se, kaže Plenković, unatoč značajnom napretku i dalje suočava s područjima koja iziskuju dodatno promicanje i zaštitu ljudskih prava, posebice kad se radi o pravima manjina, djece, ravnopravnosti spolova, pravima najstarijih i lošim socijalnim prilikama.
"Danas na globalnoj i nacionalnoj razini postaje sve zahtjevnije daljnje jačanje i razvoj ljudskih prava, ali i očuvanje postojeće razine", ustvrdio je premijer.
Upozorio je da posljedice krize izazvane pandemijom, ruska agresija na Ukrajinu, ilegalne migracije, te širenje mržnje i lažnih vijesti pred hrvatsko društvo postavljaju nova iskušenja.
Ozbiljna prijetnja ljudskom dostojanstvu predstavlja i pitanje klimatskih promjena zbog posljedica siromaštva, nesigurnosti opskrbe hranom i vodom te onečišćenje okoliša.
"Globalno gledajući, najgrubljem kršenju ljudskih prava svjedočimo od početka ruske agresije na Ukrajinu", rekao je Plenković dodavši kako rat koji Rusija vodi na tuđem teritoriju predstavlja globalnu prijetnju miru i sigurnosti.
Ishod može biti dvojak - osnažit će demokraciju ili će biti vjetar u leđa autoritarnim režimima i njihovim teritorijalnim pretenzijama, zbog čega je važna osuda ruske agresije i solidarnost s Ukrajinom, što je politika većine demokratskih zemalja, uključujući i Hrvatsku.
Poručio je da Hrvatska, koja je i sama bila žrtva rata, mora biti jasna i ne ostavljati ni milimetar prostora za spekulacije o tome kako gleda na globalna sigurnosna pitanja.
Aktivisti istaknuli transparente
Za vrijeme premijerova govora nekoliko aktivista je pred govornicom istaknulo transparente protiv fosilnih goriva i za klimatsku pravdu, no Plenković nije prekinuo govor.
Okupljene su pozdravili i potpredsjednik Hrvatskog sabora Furio Radin i pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, koja je istaknula da je uloga te institucije i da djeluje kao most koji okuplja, surađuje i komunicira s dužnosnicima, građanima, predstavnicima institucija, organizacijama civilnog društva i akademskom zajednicom.
Poručila je kako je u budućim izazovima potrebna bolja suradnja, uz poštivanje neovisnosti i osiguravanje uvjeta za učinkovit rad, redovito raspravljanje izvješća u Hrvatskom saboru te veći stupanj implementacije preporuka.
Nakon uvodnih govora uslijedile su video poruke visokih europskih dužnosnika i europskih i međunarodnih suradnika te paneli na kojima se govorilo o iskustvima u ostvarivanju ljudskih prava i budućnosti ljudskih prava i vladavine prava u Hrvatskoj.