SLUČAJ ŽARKOVICA

Zlostavljanje pasa u dubrovačkom azilu? Evo što kažu volonteri, što sestre koje ga vode

Pojavile su se fotografije bolesnih pasa, utvrđeno je da ih gotovo 50 posto nije kastrirano te da ih gotovo toliko treba liječenje
 Tonci Plazibat/Cropix/Cropix

Krajem svibnja veterinarska inspekcija došla je na područje ilegalnog azila Žarkovica u Dubrovniku. Azil je ilegalan jer je smješten na brdu iznad grada, gdje nema ni struje ni vode, pa je bilo nemoguće zadovoljiti sve uvjete koji su zakonom propisani da bi to mjesto i službeno bilo azil. No, lokalna samouprava je od samih početaka 'žmirila' na Žarkovicu - kako i ne, kad je posao brige za napuštene životinje za njih obavljao netko drugi. Vlasti su se mijenjale, no azil je uvijek bio isti. Neki su i obećavali rješenje, ali do njega nije dolazilo. Kad su 2015. iz splitskog privatnog azila došli, u pratnji veterinarske inspekcije, i odveli neke pse, svi su skočili u obranu Žarkovice.

No, ovoga je puta situacija drugačija.

Odmah nakon što je inspekcija došla, a nekoliko pasa odvedeno u azil, stigli su volonteri. Policija je počela češljati dokumentaciju Društva za zaštitu životinja koja azil vodi. Inspekcija je provodila nadzore kako bi utvrdili stanje svih pasa. Volonteri su ih počeli fotografirati, objavljivati, tražiti im dom. Onda je došlo rješenje veterinarske inspekcije. Naredili su da se u roku od 14 dana svi psi, njih 204, moraju maknuti sa Žarkovice. Pojavile su se i potresne fotografije bolesnih pasa, utvrđeno je da ih gotovo 50 posto nije kastrirano, te da ih gotovo toliko treba liječenje... Pokazalo se, kažu naši sugovornici, da je situacija daleko od dobre.

No, niti jedan azil u ovoj zemlji ne može primiti toliko pasa. S obzirom na vlastite probleme, nitko nije ni mogao pomoći. Uskočile su udruge. Stigla je tamo voditeljica osječke udruge Pobjede Ivana Crnoja, voditeljica zagrebačke udruge S-Pas Gloria Malin, potom kasnije i ravnatelj ZOO Zagreb Damir Skok... I svi oni naišli su na iste probleme.

image
Tonci Plazibat/Cropix/Cropix

Gloria Malin u dva je navrata sa Žarkovice preuzela 22 psa. Dio je sad u njenoj udruzi, a druge je odvela u Vis Vitalis i Merida. Kaže kako je prije dolaska bila obaviještena da će morati potpisati ugovor o tajnosti prema kojem neće smjeti javno istupati i govoriti o onome što su vidjeli na brdu. No, na kraju taj ugovor nisu popisali.

- Nisam mogla ići u sve dijelove azila, nije mi bilo dopušteno. Neću reći da su svi psi izgledali loše, ali nagađam da su oni bolesni maknuti da ih se ne vidi. Nitko me ne može uvjeriti da je ono što sam vidjela na Žarkovici dobro, a u azilu u Kaštelima loše. Dok se tamo psi vesele ljudima, na Žarkovici se psi ne mogu uhvatiti. Razbježe se po cijelom azilu i nismo ih mogli uhvatiti. Žao mi je da su neki psi nestali i nisu dobili šansu da im se pomogne - kaže Gloria i navodi primjer:

- Kujica Gia glasila je na jednu od volonterki jer je to bio jedini način da bude operirana. Naime, dvije godine nakon operacije kujici nije bila izvađena šipka iz noge nego joj je vađena tek par dana prije mog dolaska. To je bilo toliko loše napravljeno da je po dolasku u Zagreb kujici noga morala odmah biti amputirana. Imam nalaze od veterinara koji su poražavajući - tvrdi ona.

Tvrdi kako vodstvo Društva samo zanima njihov ugled te da im do pasa uopće nije stalo.

- Najveća nepravda je da i Anica i Sandra Sambrailo cijelo vrijeme pričaju kako ne treba izlaziti u javnost sa svim slikama i informacijama. Psi i njihovo stanje im nisu najbitniji, najbitnije je da se sačuva njihov ugled što je u potpunosti apsurdno. Sada kada napokon imaju priliku da se psima pomogne i da im bude bolje one to odbijaju kako bi sačuvale reputaciju - ističe i dodaje kako su psi koje je preuzela prekrasni, no stanje u kojem su bili zaista je loše. Kad je pitala veterinara je li ikad vidio pse u takvom stanju, on joj je rekao da je zgrožen.

- Imali su pasa u takvom stanju, ali su oni došli direktno s ceste i nisu imali nikakvu skrb. Nikad mu nisu stigli psi u ovakvom stanju od ljudi i udruga koje skrbe o napuštenim životinjama. Spašavamo pse od ljudi koji "spašavaju" pse. Cijela priča je izgubila poantu i mislim da je vrijeme da se takvom načinu rada dođe kraj. Ne kažem da cijeli sustav nije kriv, dapače, nije uvijek jedan kriv, ali najveća odgovornost je na volonterima koji su bili s tim psima - ističe Gloria Malin.

Ivana Crnoja kaže kako se sa Žarkovice, gdje je išla s nekoliko članova udruge Pobjede kako bi napravili kompletnu evidenciju svih pasa, vratila nijema. Išli su pomoći da se svi stanari fotografiraju i objave na internetu, da bi im se pronašao dom.

- Nije me toliko ubila činjenica da su ti psi, bolesni, jadni, potrebiti, jer sam se i sama toliko takvih slučajeva nagledala, nego što sam ih vidjela ostavljene i od onih za koje sam godinama mislila da su im upravo ti psi svetinja. Ljudi su ti koji su, pričajući o psima, učinili da uopće ne govore o životinjama nego o onome što će drugi ljudi misliti. Sramota, jad i kukavičluk. Od ljudi za koje sam mislila da su najhrabriji na svijetu. Smrzla mi se duša jer sam shvatila koliko su ti psi sami - kaže Crnoja.

image
Tonci Plazibat/Cropix/Cropix

Damir Skok s timom iz zagrebačkog Dumovca stigao je službeno: Grad Dubrovnik poslao je molbu u Grad Zagreb, tražeći da im se pošalje netko tko može uloviti pse koji jednostavno nikome ne daju prići. Plan je bio da ih se ulovi osam i premjesti u manje bokseve, kako bi ih se moglo lakše udomljavati. Oni su, naime, živjeli u velikom oboru gdje im se ne da prići. No, boksevi u kojima su trebali biti nisu napravljeni.

- Teren je takav da, da smo uspavali druge pse, oni bi se zavukli u makiju i umrli od vrućine. Ljudi se ne mogu probiti tamo. Zato smo uspjeli samo troje izvući...Svi su u jako lošem zdravstvenom stanju. Situacija na Žarkovici je loša. Na brdu su čopori, životinje se pare, imaju mlade, nije bilo kontrole čipiranja, kastriranja... To se u azilu ne smije događati. No, do toga je došlo zbog nebrige grada - kaže Skok i dodaje kako Dubrovniku ni ne treba veliki azil.

- Da se normalno udomljavalo, gradu treba azil za deset pasa. Područje nije toliko veliko, i, ako su životinje kastrirane i odlaze u domove nekim normalnim tempom, onda im treba svega nekoliko bokseva - zaključuje Skok.

Na terenu su bile veterinarska inspekcija i policija. Potonji su nam potvrdili kako su protiv predsjednice udruge podnijeli kaznenu prijavu zbog niza prekršaja. Među njima su i oni vezani za kazneno djelo ubijanja ili mučenja životinja.

- Osumnjičena 53-godišnjakinja je najmanje od početka 2019. godine do dana provođenja nadzora, osobno rukovodila brigom oko pasa pri čemu nije dozvoljavala odvođenje životinja u veterinarske ambulante već im je osobno propisivala i davala lijekove iako nije stručno osposobljena za takvu djelatnost, što je rezultiralo lošim zdravstvenim stanjem životinja. 43-godišnji osumnjičeni se u istom vremenskom razdoblju nehumano odnosio prema životinjama i teško ih zlostavljao na način da ih je gađao kamenjem i udarao raznim predmetima i time im nanosio fizičku bol i patnju - kažu iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

Iz Državnog inspektorata su nam kratko rekli da su njihovi inspektori zatekli nepravilnosti.

- Psi su zanemareni s obzirom na zdravlje, smještaj, ishranu i njegu, zbog čega je izdano je Rješenje za hitno zbrinjavanje svih pasa sa javne površine na lokaciji Žarkovica - ističu.

image
Tonci Plazibat/Cropix/Cropix

'NISU KRIVE'

Viktorija Knežević, odvjetnica Društva, kaže kako niti jedna optužba iznesena na račun Anice i Sandre Sambrailo nije točna. Istaknula je kako su fotografije koje su se pojavile u javnosti stare i izvađene iz konteksta.

- Da, dio tih snimki je autentičan i odnosi se na pse bolesne od lišmanije. Postoje stare slike iz vremena prije nego ju je bilo moguće liječiti je. Mislim je se tek 2018. godine počela primjenjivati efikasna terapija. To je bolest za koju veterinari kažu da boluje 30 posto pasa uz Jadransko more - kod nekih se ne vidi, kod drugih izgleda ružno, jer napadne oči i kožu. Često ih se pronađe baš takve, jer ih ljudi zbog bolesti odbace. Neki psi bi bili liječeni u skladu s mogućnostima. Grad Dubrovnik nije pokrivao troškove veterinarske iako smo tro tražili, pa je udruga borila se lavovski za svakog od pasa. Nekad je pas u toliko lošem stanju da ne može primiti taj lijek, prejak je, pa neki psi nisu primali. Imamo fotografije prije i poslije, snimili smo ih kako su oporavljeno - ističe.

Mnogi su se uznemirili videći fotografije mrtvih pasa. No, pojašnjava Knežević, na Žarkovici nema struje ni vode, pa se tijela ne mogu držati u nikakvoj hladnjači. Pošto preuzimanje i zbrinjavanje tijela mrtvog psa košta 600 kuna, a Društvo nema toliko novca, pronašli su čovjeka koji im je to činio besplatno. No, to znači da im nije mogao doći kad god je trebalo, nego lada je mogao.

- Netočno je da psi nisu liječeni. Za prošlu godinu je plaćeno 150 tisuća kuna troškova, a još je ostao dug od 50 tisuća. Sandra je dobila kredit banke od 35 tisuća kuna, koji je namijenjen za cijepljenje pasa - dodaje Knežević.

Priznaje kako mužjaci nisu svi kastrirani, no kad je o ženkama riječ, radi se o svega pet kujica. One su bile odvojene od ostalih pasa, kaže, i imale su zakazan termin kod veterinara za kastraciju.

- Često nam ubace pse, a ostave i kujice sa štencima. Evo, nedavno smo u drači našli dvije ženke s leglima. Imajte na umu da je Žarkovica ogromna, to je 50 tisuća kvadrata. Dodajte i problem da je granica s Bosnom i Hercegovinom zračnom linijom od nas samo kilometar, pa nam često dođu psi iz susjedne zemlje. Što da se radi, nego da ih se primi - ističe Knežević.

Pojašnjava kako nije istina da je riječ o takozvanom hoardanju, odnosno skupljaju pasa, jer i drugi gradovi imaju velike azile, tako da dubrovački uopće nije ekstremno prenapučen. Godišnje imaju 150 udomljenja, tvrdi, što je veće od broja primljenih pasa. Brojno stanje se smanjuje, ali je dosta starijih pasa koje nitko ne želi. Društvene mreže su pomogle da broj udomljenja poraste, što je smanjilo broj pasa.

- Mi smo sigurni da je ovo politička stvar. Iznose se nevjerojatne neistine kojima se pokušava uništiti sestre Sambrailo, koje su život dale za azil. Tu je teza da su psi bili skrivani u dijelu skloništa - smiješno, pa u tom dijelu su stol i stolice, pije se kava tamo, svi volonteri tamo sjede. Kako bi se na tom mjestu išta moglo skrivati? To je zaista monstruozna optužba. Nije točno ni da nismo tražili donacije. Svi znaju da se godinama svakoga molilo i kumilo da pomognu, da se izgradi azil - ističe Knežević.

Što dalje?

- Sestre Sambrailo će i dalje voditi društvo. Nisu krive i to ćemo dokazati na sudu. Johnnyju Deppu je trebalo šest godina, ali nama će valjda trebati kraće. No, uspjet ćemo - ističe Knežević.

image
Tonci Plazibat/Cropix/Cropix

KRIVNJA GRADA

Svi ističu kako je za ovu situaciju najviše kriv Grad Dubrovnik, koji je trebao sagraditi azil. No, kažu iz Grada, sad daju sve od sebe da se problem riješi. U suradnji s gradskim poduzećem Sanitat, veterinarskim ambulantama i tri udruge su pokrenuli akciju udomljavanja.

- Prema evidenciji volontera, od pobrojanih pasa, blizu 50 posto njih nije kastrirano, a gotovo 40 posto treba liječenje - ima i slijepih, infestiranih krpeljima, s tumoroznim izraslinama, ranama i simptomima koji upućuju na lišmaniozu. Samo 40 posto pasa označeno je mikročipom. Mi smo financirali nabavu hrane u vrijednosti oko milijun kuna, plaćamo zbrinjavanje pasa u registriranom skloništu, veterinarsku skrb za pse, povodce, brnjice... Jednako kao što plaćamo dva zaštitara koji su na Žarkovici, domenu za web stranicu, prijevoz volontera i plaću za dvije osobe - ističu iz Grada.

Odbacuju navode da je riječ o političkim igrama, kao i sumnje da netko želi lokaciju Žarkovice, jer bi je mogao koristiti za izgradnju.

- Područje na kojemu se danas nalazi azil za životinje prema GUP-u Grada Dubrovnika je zaštitna šuma. U takvom području nije moguća nova gradnja. Osim navedenog, ovo područje ima i djelomičnu zaštitu kulturnog dobra - ističu.

Izgradnja azila kreće krajem godine, čim se dobije građevinska dozvola. Niknut će na predjelu Grabovice na površini od 12 tisuća kvadrata. U njemu će moći živjeti 352 psa.

- Bit će to jedan od najvećih objekata ovakve vrste u Europi kojim upravlja jedinica lokalne samouprave. Sastojat će se od središnje građevine s prostorima za osoblje, posjetitelje i zaposlenike, veterinarskom službom i ostalim servisnim prostorima te od zone paviljona s pripadajućim otvorenim prostorima za smještaj i rekreaciju životinja - ističu iz Grada.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. srpanj 2022 18:03