OBILJEŽAVANJE

U Jamini na Biokovu caruje dugokrilni pršnjak, ali nije sam: Zabilježena su još tri pripadnika vrste

Kratki film kojeg je objavila Javna ustanova bit će premijerno prikazan povodom 45. obljetnice parka

Šišmiš, ilustrativna fotografija

 -/Ardea/Profimedia
Kratki film kojeg je objavila Javna ustanova bit će premijerno prikazan povodom 45. obljetnice parka

Zadnji vikend u kolovozu diljem naše zemlje, ali i svijeta, u znaku je šišmiša. Obilježava se, naime, Međunarodna noć šišmiša. Javna ustanova Park prirode Biokovo pridružila se obilježavanju i tim je povodom objavila kratki isječak filma o istraživanju Jame Jamina, čija će premijera biti u sklopu obilježavanja 45. obljetnice Parka prirode Biokovo.

- Javna ustanova od 2018. godine do danas u suradnji sa stručnjacima Dinom Rnjak i Goranom Rnjak iz tvrtke Geonatura provodi istraživanje šišmiša s posebnim naglaskom na ciljnu vrstu dugokrilog pršnjaka u jami Jamina - međunarodno važnom tranzicijskom skloništu za šišmiše u vrijeme migracija. Najveći broj jedinki dosad je zabilježen u kasnu zimu i rano proljeće. Tijekom tog razdoblja njihova brojnost varira od nekoliko jedinki do više tisuća unutar nekoliko dana.

U Jamini, uz dugokrilog pršnjaka, zabilježena je prisutnost oštrouhog šišmiša, velikog potkovnjaka i malog potkovnjaka. Na širem području Biokova dosad su zabilježene 23 vrste šišmiša, od kojih se 12 češće pojavljuje na području Parka. Ustanova u daljnjim projektima planira nastavak istraživanja i prikupljanja podataka o populacijama ovih iznimno značajnih, jedinih letećih sisavaca koji obitavaju na Biokovu, kao i praćenje stanja populacije šišmiša u jami Jamina - poručili su iz Javne ustanove.

Podsjetili su i na činjenicu da su u našoj zemlji sve vrste šišmiša strogo zaštićene, što znači da ih se ne smije hvatati, uznemiravati niti ubijati. Ova malena stvorenja važna su za prirodu, a i za nas, jer pomažu da se razne vrste kukaca previše ne namnože. Imaju pritom priličan apetit: jedan šišmiš u sat vremena može pojesti do tisuću malenih stvorenja.

- Za šišmiše se često vežu neke predrasude. Oni nisu slijepi; imaju oči i vide, ali se ipak većinom orijentiraju preko zvuka, eholokacijom. Preko usta i nosa ispuštaju zvuk (na frekvenciji koju mogu samo oni čuti) i velikim ušima hvataju zvuk koji se odbija od predmeta u njihovoj okolini. Na taj način izvrsno raspoznaju prostor oko sebe pa nema straha da će vam se zapetljati u kosu - poručili su iz Javne ustanove.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
29. kolovoz 2026 23:02