Kad spomenemo predatore, mnogi će među prvim stvorenjima koja im padnu na pamet svako navesti i krokodila. Ne samo da su im čeljusti pune velikih zubiju dizajniranih za kidanje mesa, nego im želučana kiselina može razgraditi životinjske kosti. Istina, mogu jesti voće i povrće, ali im to nije baš omiljena hrana.
Ono što je nevjerojatno jest činjenica da nije oduvijek bilo tako.
Zadnjih nekoliko godina znanstvenici su nailazili na ostatke nekoliko drevnih krokodiliforma – skupine koja uključuje sve žive i izumrle rođake krokodila i aligatora – za koje se čini da su živjeli na biljnoj prehrani. Ova teorija uglavnom se temelji na fosiliziranim zubima. Godine 2019. istraživači sa Sveučilišta Utah i Prirodoslovnog muzeja u Utahu proučavali su 146 zuba iz usta 16 različitih vrsta izumrlih krokodiliforma u nastojanju da otkriju što su jelu.
- Mesojedi imaju jednostavne zube, dok biljojedi imaju puno složenije zube. Svejedi, odnosno stvorenja koji jedu i biljnu i životinjsku hranu, nalaze se negdje između. Dio mojih ranijih istraživanja pokazao je da ovaj obrazac vrijedi i za žive gmazove koji imaju zube, poput krokodila. Ovi rezultati nam govore da osnovni obrazac povezanosti između prehrane i zuba postoji i kod sisavaca i kod gmazova, unatoč vrlo različitim oblicima zuba, te se može primijeniti na izumrle gmazove rekao je paleontolog Keegan Melstrom, piše IFL Science.
Biljojedi krokodiliformi pojavili su se rano u evolucijskoj povijesti te skupine. Bilo je to neposredno nakon masovnog izumiranja na kraju trijasa, prije otprilike 201 milijun godina. Održali su se sve do prije 66 milijuna godina, kada su nastradali tijekom masovnog izumiranja na kraju krede.
Tijekom tog razdoblja, sklonost jedenju bilja se možda razvila neovisno najmanje tri puta, a moguće i do šest puta.
- Naš rad pokazuje da su izumrli krokodiliformi imali nevjerojatno raznoliku prehranu. Neki su bili slični današnjim krokodilima i bili su prvenstveno mesožderi, drugi su bili svejedi, a treći su se vjerojatno specijalizirali za biljke. Biljojedi su živjeli na različitim kontinentima u različito vrijeme, neki uz sisavce i njihove rođake - dodao je Melstrom.
Grupe životinja koje tijekom evolucije radikalno "mijenjaju" prehranu nisu osobito rijetke. Danas do 99 posto prehrane velikih panda čini bambus, ali to je relativno nov razvoj u njihovoj evolucijskoj povijesti. Istraživanja pokazuju da su drevni preci panda jeli meso prije najmanje dva milijuna godina. To je zapravo toliko nedavno da moderne pande još uvijek imaju probavni sustav mesoždera i povremeno mogu jesti meso. Na kraju krajeva, ipak su one - medvjedi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....