‘Ne dirajte manguce, spasili su nas od poskoka!‘ Otočani ogorčeni zbog ubijanja malenih sisavaca, evo što kaže struka

Nabavka novozelandskih zamki za lov na prekobrojne mljet­ske mungose izazvala je žustru raspravu među otočanima, zabrinutih za budućnost životinjica koje su ih prije stotinjak godina oslobodile od zmija otrovnica. Mungosi su na Mljet ‘uvezeni‘ 1910., kako bi potamanili poskoke koji su ugrožavali tamošnje stanovništvo i stoku.

Sada su i oni sami došli na udar jer su prepoznati kao opasnost za zaštićene ptičje vrste morskog vranca i sredozemnog galeba. Klopke su postavljene na trima izoliranim otočićima, a u njih se, kažu iz Nacionalnog parka Mljet, ulovilo i dosta štakora. Mnogi Mljećani pitaju se je li se drugačije moglo obračunati s malim predatorima, možda ‘raseljavanjem‘ ili kontrolom populacije...

- Projekt malog indijskog mungosa privodi se kraju. Kontaktirao sam kolegu Osvina Pečara, biologa iz Stručne službe Nacionalnog parka Mljet, koji je od početka najaktivniji na projektu, a radio je i istraživanje tržišta za nabavu zamki. Objasnio mi je da su zamke postavljene isključivo na nenaseljenim otočićima Kobrava, Moračnik i Tajnik, gdje nema prolaznika ili kućnih ljubimaca, piše Slobodna Dalmacija.

Zamke nisu opasne za ljude niti kućne ljubimce i zbog toga što se sama zamka nalazi u dobro vidljivoj manjoj kutiji koja ima mali ulaz za životinju, dakle nije moguće nagaziti na zamku. Istraživanje tržišta je pokazalo da se u Hrvatskoj ne mogu nabaviti mrtvolovke (koje, kao ove koje koristimo, mehanički, uz pomoć sile opruge, trenutačno usmrćuju ciljanu vrstu), već samo živolovke, te bi uhvaćene štakore ili mungose trebalo naknadno usmrćivati, čime bi ih se bespotrebno mučilo – objasnio je Sršen razloge nabave stupica s dalekog Novog Zelanda i dodao kako se strvine životinja, kad ih se prikupi određena ‘kilaža‘, zbrinjavaju u Agroproteinki, tvrtki ovlaštenoj za postupanje s ostacima životinjskog podrijetla.

- Mungosi su se kao invazivna vrsta nekontrolirano proširili po Mljetu. Ovdašnji teren je takav da ih se ne može izloviti, a ugrožavaju opstanak ptica koje se gnijezde na tlu tako što im pojedu jaja. Naravno da su otočani osjetljivi na mungose koji su ih u prošlosti spasili od zmija i zanima ih što se s njima događa, no nije ovdje bio cilj neku vrstu uklanjati, nego suzbiti njezin dokazano negativan utjecaj na herpetofaunu jadranskih otoka, a na Mljetu žive u relativno velikoj gustoći. Poznato je da ih ima sad već dosta i na Hvaru i Korčuli, u dolini Neretve i Hercegovini, narušena je ravnoteža – ističe ravnatelj mljetskog Nacionalnog parka.

Mungos i kobra, ilustrativna fotografija

Daniel Heuclin/afp/profimedia

Na njihovim službenim stranicama stoji kako su otočići na kojima su postavljene zamke, Kobrava, Moračnik i Tajnik unutar ekološke mreže HR1000037 sjeverozapadnog dijela Nacionalnog parka Mljet, gdje su prisutne kolonije Natura 2000 ciljne vrste morskog vranca. Na njima se, dodaju, povremeno gnijezdi i sredozemni galeb, također Natura 2000 ciljna vrsta, a mali ih indijski mungos izravno ugrožava predacijom.

- Uklanjanje mungosa s ovih područja izravna je obveza javne ustanove "Nacionalni park Mljet" pri održavanju ekološke mreže. Kako bi se smanjio pritisak na gnijezdeće populacije morskih ptica, s Novog Zelanda nabavljene su zamke za izlov strane invazivne vrste malog indijskog mungosa. Iako je eradikacija (potpuno iskorjenjivanje, op. a.) prvenstveno usmjerena na mungosa, zamke uspješno love i štakore koji također negativno utječu na morske ptice, tako da je redukcija njihove populacije dodatna vrijednost ovog projekta – rastumačili su iz Nacionalnog parka.

Zbog akcije usmjerene prema mungosima oštro je reagirala Ane Stražičić Rodriguez, poznatija kao Ane Mljećka. Hrvatska iseljenica iz SAD-a i promotorica otoka Mljeta i hrvatske baštine kaže kako je više od 95 posto Mljećana glasalo da se mungose ostavi na miru:

- Prije par godina ljudi su se izjasnili da žele svoje male manguce na Mljetu i da ne žele da ih itko ubija ili sterilizira jer oni žive na otoku preko 120 godina i čuvaju stanovništvo od zmija otrovnica koji su nekada masovno umirali. Ne obitava na malim škojima mungos, nego puh koji jede ptičja jaja, jer je njegov radijus kretanja 240 kilometara na dan.

- Ako počnu ubijati mungose, povećat će se broj poskoka, a i mogućnost zmija ‘letjelica‘ opasnih po ljude, koje su donesene na Mljet i čija je koncentracija otrova puno veća nego u ostalih otrovnica koje žive na našem području. Ima bit da će od toga najviše profitirati farmaceutske kompanije koje koriste zmijski otrov, a naravno i oni koji su ovako nešto sramno dopustili. Ubijati malog mungosa, kako ga mi Mljećani zovemo Manguca, koji ovdi živi u skladu s prirodom i čovjekom i omogućio nam je opstanak na Mljetu, upereno je drito na uništenje i nas otočana i našeg prava na siguran život, koje je i naše ljudsko pravo. Kako se sve radi, a nas Mljećane nitko ništa ne pita. Tko je sada napunio špage i kupio par košarica čak iz dalekog Novog Zelanda? – negodovala je Ane Mljećka.

Njezini sumještani na društvenim su se mrežama pitali kako to da dosad mali indijski mungosi nisu smetali i zbog čega su odjednom morske ptice važnije za zaštitu od sisavca koji je provjereni prirodni neprijatelj opasnih gmazova.