Jedan simpatični Nino živi u ZOO Zagreb. Da posjetitelji moraju pogađati i kojoj se vrsti radi, zacijelo bi mislili da je riječ o nekom egzotičnijem, a ne običnom - magarcu (Equus asinus asinus). Udomaćeni magarci rasprostranjeni su diljem svijeta. Ova je pasmina lokalno adaptirana, a uzgojno područje je hrvatsko priobalje i Dalmatinska Zagora.
Domaći magarac domestificirani je oblik divljih magaraca koji su živjeli u Africi i danas je to vrsta rasprostranjena diljem svijeta. Izvorno stanište magaraca su brda i pustinje sjeverne Afrike i Arapskog poluotoka, zbog čega su dobro prilagođeni za život u pustinji i u krajevima s malo padalina. Uspjeli su se prilagoditi gotovo svim tipovima vegetacije. Općenito, ova vrsta voli topla mjesta i suhu klimu s malo padalina i oskudnom vegetacijom. Primorsko-dinarskog magarca uobičajeno nalazimo na kamenitom terenu. U prirodi jede različite trave i drugo bilje, a u Zoo vrtu pahuljice za konje, brst, trava, mrkva, kruh i sijeno.
Mužjaci vrste Equus asinus pomoću feromona pronalaze partnerice unutar svog krda, ili ženke koje ne pripadaju krdu. Nakon postizanja spolne zrelosti, što se događa oko druge godine, ženke ovuliraju jedom mjesečno, od ožujka do rujna. To znači da u to vrijeme mogu ostati bređe, a po jedno mlado nose oko 370 dana. Rijetko se događa da magarica nosi blizance.
Ždrijebe je pri rođenju teško 20 – 34 kilograma. Magarice ostaju u neposrednoj blizini svojih ždrebadi prvih mjesec dana. Ovo je razdoblje u kojem se ždrijebe često hrani. Fizička udaljenost koju majka dopušta između majke i potomstva polako se povećava na oko 10 m tijekom prve godine. To omogućava ždrijebu da stekne neovisnost o majci. S 12 do 14 mjeseci starosti, mladunče se prestaje hraniti majčinim mlijekom i postaje neovisno o majci. To je vrijeme kada magarice najčešće dobiju novo mlado. Potomci pripitomljenih magaraca ostaju sa svojim majkama cijeli život, gradeći čvršću vezu. Kad pripitomljene magarice osjete prijetnju, približavaju se svom potomstvu čak i nakon prve godine života, piše ZOO Zagreb.
Krda se mogu razlikovati po veličini, ali tipično sadrži jednog mužjaka i deset ženki. Mužjaci često koriste vizualni i fizički kontakt kako bi privukli partnericu, ali najučinkovitiji način je kroz vokalizaciju. Okolni usamljeni mužjaci često će preuzeti ženke koje su odlutale predaleko od vodećeg mužjaka i stvoriti vlastito krdo. Istovremeno, muško potomstvo vodeći pastuh izbacuje iz krda kada navrše godinu dana, a ti mladi mužjaci tada osnivaju vlastita krda. Vodeći odrasli mužjak je dominantna figura u jednom krdu. Aktivni su i danju i noću.
Nema podataka o tome koliko žive u prirodi, no u ZOO vrtu dožive i do 50 godina
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....