Pjegavi daždevnjak zanimljiv je maleni stvor koji skriva otrov, a dugo živi u mračnim šumama

Pjegavi daždevnjak (Salamandra salamandra) zanimljiv je stvor koji naraste do 25 centimetara, crne je boje ili žutih nijansi sa žutim ili narančastim pjegama ili crtama. Živi u kopnenim predjelima blizu vode u kojoj se razmnožava, a nalazimo ga u vlažnim miješanim i listopadnim šumama.

- Tijelo mu je vlažno, stoga mu je potrebna vlaga. Nalazimo ga na visinama ispod 800 m n. v., gdje se danju skriva u skloništima te ga je stoga teško vidjeti. Hrani se beskralježnjacima šumskog tla, gujavicama, paucima, puževima i kukcima. Životni vijek u prirodi je oko 20 godina, a u Hrvatskoj je zaštićena zavičajna svojta - ističe Bariša Ilić, predsjednik metkovskog ornitološkog društva Brkata sjenica.

Ovo maleno stvorenje ima velike parotidne žlijezde iza očiju i nizove otrovnih žlijezda koji se protežu uzdužno niz tijelo pjegavog daždevnjaka te izlučuju neurotoksine. Pjegavi daždevnjak ima mogućnost aktivno raspršivati sekrete žlijezda na grabežljivce kako bi ih odvratio od napada, umjesto da se oslanja na bijeg nakon što grabežljivac shvati da je daždevnjak loš obrok, ističu iz zagrebačkog ZOO vrta.

Istraživanja pokazuju da ova vrsta koristi različite strategije lova za različite situacije. Kada je dostupno malo svjetla, ignorira nepokretni plijen. Međutim, kada lovi u mraku, njuh je primarno osjetilo. U ovoj situaciji napast će plijen i ako je plijen nepomičan, sve dok može otkriti miris plijena.

Postoje podaci o jedinki koja je u jednom zoološkom vrtu u Njemačkoj doživjela više od 50 godina.