Snimke s kamera polarnih medvjeda otkrile opasnosti u kojima žive, znanstvenici: ‘Bili smo zapanjeni‘

Kad su znanstvenici odlučili pričvrstiti kamere na polarne medvjede, kako bi otkrili više o njihovom životu u vremenu klimatskih promjena, nisu očekivali sjajne rezultate. Na kraju krajeva, ti dražesni bijeli čupavci su proglašeni ‘ranjivom‘ skupinom životinja na svjetskoj razini, tako da situacija nije bajna. Bilo je jasno da ono što se događa u okolini itekako utječe na njih, no stručnjaci su se nadali nadali da stvari ipak nisu tako loše.

Bile su. Odnosno, jesu.

Globalno zagrijavanje dovelo je do topljenja leda, a to je utjecalo na njihove sposobnosti lova i izlaska iz vode. Sada kada klimatske promjene polako smanjuju broj tjedana u godini kada je Arktik prekriven ledom, polarni medvjedi provode više vremena nego ikad na kopnu, gdje nema dovoljno visokokalorične hrane. Oni daju sve od sebe da pronađu nešto što će pojesti, i nije da nemaju uspjeha u tome, ali to nije hrana koja im je dovoljna. Za razliku od svojih ‘rođaka‘ pandi, medvjeda koji jedu bambus, ‘polarcima‘ treba konkretna, jaka hrana.

U sklopu istraživanja kamere je dobilo 20 polarnih medvjeda u Kanadi, točnije, u Hudson Bayu. U tom je području razdoblje bez leda sada tri tjedna duže nego što je bilo 1979. godine, prema studiji objavljenoj u časopisu Nature Communications journal. Kamere koje su životinje nosile su tijekom tri godine zabilježile više od 115 sati njihovih života. Na njima se vidi kako jedu ostatke ptica, bobice, travu, morske životinje, ali i kako se međusobno bore.

- Bili smo zapanjeni kad smo vidjeli snimke. One su pokazale koliko su medvjedi inteligentni, jer koriste razne strategije kako bi preživjeli - rekao je voditelj studije Anthony Pagano, piše LAD Bible.

No, unatoč tome što su se prilagođavali promjenama, od njih 20, 19 medvjeda je smršavjelo u vremenu u kojem ih se pratilo. Osim toga, otkriveno je da dulje plivaju i to u neočekivano doba godine.

- To je možda čin očaja. Gladni i mršavi medvjedi su skloniji riziku od sitih i debelih. Ova studija daje do znanja da polarne medvjede ne može spasiti hranjenje na kopnu, za kojim posežu kad nema leda, jer im konzumacija bobičastog voća i manjeg plijena dugoročno ne pomaže - rekao je stručnjak za polarni svijet Andrew Deroche.

Procjenjuje se da je populacija polarnih medvjeda u tom području pala za 30 posto od 1987. godine, a ova studija dokazuje da će daljnje globalno zatopljenje otežati preživljavanje vrste. Ako se nešto ne promijeni, izgubit ćemo i njih.