Greta je pseći detektiv. Ne šulja se ulicama noseći dugi kaput na leđima, ne pućka lulu i ne otkriva tajne poslove mračnih ljudi. Njezino radno mjesto je zagrebački park Maksimir, a radi nešto podjednako uzbudljivo na svom poslu - lovi kornjače. U maksimirskim jezerima nalaze nalaze se crvenouhe kornjače. U jedno od njih, koje je uređeno kao svojevrsni prihvatni centar, one stižu iz svih dijelova naše zemlje. Ti gmazovi nekoć su bili popularni kućni ljubimci, no onda su narasli, pa su ljudi shvatili da se ne mogu brinuti o njima. Potom su napravili nešto loše - osjećajući se veoma humano, pustili su ih u razna jezera diljem zemlje. Time su napravili pravi kaos u prirodnoj ravnoteži jer te kornjače istiskuju druge kornjače, posebno onu domaću, barsku.
Greta svojim njuhom otkriva gdje se nalaze jaja invazivne strane vrste kornjača i njihovu lokaciju. I tako pomaže da se očuva urbana bioraznolikost.
Za razliku od brojnih drugih zemalja koje problem s invazivnim stranim vrstama rješavaju tako da se životinje ubiju, u našoj se zemlji pristupa humanije. Loš primjer je Florida gdje imaju problema s pitonima i idu toliko daleko da organiziraju godišnji lov na te zmije, koje se nisu same doselile tamo, nego su ih ljudi, nakon što su im dosadile kao kućni ljubimci, izbacili na ulicu. No, kod nas je drugačije. Sve neželjene kornjače završe u Maksimiru, u prvom jezeru, uređenom samo za njih. Tamo se u lipnju, srpnju i kolovozu mogu pronaći njihova jaja u gnijezdima pod zemljom gdje ih polažu kornjače iz ostalih jezera.
I tu na scenu stupa Greta. Napuštena majka je, naime, nedugo nakon što je spašena, na svijet donijela šest štenaca, a jedno od njih je junakinja naše priče. Udomila ju je Zagrepčanka Nataša Janev Holcer koja je sa svojom ljubimicom upisala tečaj njuškanja. Riječ je o kinološkoj disciplini koja se naziva nosework, a Greta ju je položila u dobi od samo šest mjeseci, i to kod Matjaža Zanuta, slovenskog trenera koji je ne samo međunarodno licenciran za tu vještinu nego je i sudac za spasilačke pse.
- Nosework ili njuškanje je postalo prilično popularan način uključivanja pasa u nove aktivnosti i treniranje, a počela sam trenirati 2017. godine sa svojim prvim psom, tada devetogodišnjim Ogijem. Nosework je bio izvrsna aktivnost za smirivanje živahnog karaktera belgijskog ovčara i vježbu koncentracije, a Greti, koju sam udomila 2018. kao štene, nosework je pomogao prihvatiti izazove koje nosi svakodnevica urbane sredine - kaže Nataša.
Dodaje da se na upisivanje tečaja odlučila jer je njezina ljubimica od prve šetnje pokazivala nevjerojatan njuh. Otkrivala je kuda su prošli i gdje su srne, zečevi, ježevi... Ovaj trening ju je naučio kako se fokusirati i smiriti tako da više ne pokušava loviti sve što nanjuši.
- Pseći nos je ključan u svakodnevnom funkcioniranju pasa. Oni njime otkrivaju svijet oko sebe i prikupljaju razne informacije. Pas je svojim osjetljivim nosom sposoban tražiti i naći sve: od droga, eksploziva, izgubljenih ljudi i ljudi zatrpanih u lavinama ili ruševinama pa do prisutnosti raznih bolesti i tumora. Osim što istražuju, njuškanje pozitivno utječe i na zdravstveno stanje naših ljubimaca, smanjuje broj otkucaja srca psa, razinu stresa te djeluje mentalno i fizički stimulativno za pse - pojašnjava Nataša.
A onda su se stvari dogodile spontano. Nataša, koja je biologinja kao i njezina sestra Biljana Janev Hutinec, voditeljica istraživanja i razvoja u Javnoj ustanovi za upravljanje prirodnim vrijednostima Grada Zagreba, jednog su dana razgovarale o crvenouhim kornjačama. Palo im je na pamet kako bi bilo sjajno da psi mogu pronaći gnijezda tih životinja. Bilo je to prije pandemije, 2019. godine, kada su njih dvije smislile što i kako i kada je počela edukacija pasa. Nikada prije takvo što nije napravljeno u našoj zemlji, tako da su Greta i još jedan Natašin pas, koji je pomogao u Maksimiru, prvi koji se bave tim poslom. Kako on uopće izgleda? Na prvi pogled jednostavno: njuškaju, traže, a kada naiđu na gnijezdo, vlasniku daju do znanja da je ono tamo. Potom dobiju poslasticu.
- Iz gnijezda crvenouhih kornjača koja se pronađu jaja se uklanjaju kako bi se kontrolirala brojnost crvenouhe kornjače. Uzimaju se podaci o broju jaja u gnijezdu, veličini, položaju gnijezda i slično kako bi se mogle napraviti dodatne analize koje će nam koristiti u daljnjem radu. Sam rad na terenu je obično u ranim jutarnjim satima zbog vrućine i zato što ima manje ometanja od drugih pasa i posjetitelja. Ne traje dugo, samo nekoliko sati, jer se Greta ipak umara. Upravo je svrha treninga da produlji njezine radne mogućnosti. Da se nju pita, ona bi to radila svaki dan - pojašnjava Biljana koja Gretu vodi u Maksimir gdje zajedno pronalaze gnijezda.
- U parku ima nekoliko stotina tih kornjača. Samo u prvom jezeru, koje je uređeno kao prihvatni centar, ima ih više od 200. Taj je prostor uređen tako da kornjače u njemu žive ostatak svoga životnog vijeka i ne mogu se širiti izvan njega. Tamo dolaze i ove kornjače iz drugih dijelova naše zemlje. Određivanje tog jezera kao prihvatnog centra, u suradnji sa ZOO-om Zagreb, način je na koji se pokušava kontrolirati broj tih životinja u prirodi i smanjiti njihov utjecaj na druge životinje, ponajprije barsku kornjaču - dodaje Biljana.
Greta je, pojašnjava, trenirana da nanjuši određeni miris. Radi na sličnom principu kao i psi tragači. Otkriva nam i zanimljivosti vezane uz pse za detekciju, kako se oni zovu. Recimo, mogu nanjušiti izmet invazivnih ili ugroženih životinja, čime znanstvenicima pomažu otkriti ima li na nekom području tih stvorenja. Psi diljem svijeta pomažu u naporima protiv krivolova tražeći u vozilima i transportnim kontejnerima peraje morskog psa, slonovaču i žive ptice koje se krijumčare za trgovinu kućnim ljubimcima i još mnogo toga.
- Greta je kućni ljubimac i voli biti mažena i pažena u kućnom okruženju, ali i šetnje i boravak u prirodi. Posebno se veseli kada je zovemo u auto jer zna da slijedi neka posebna i zanimljiva akcija u prirodi. Poslastice su joj posebna motivacija u izvršavanju zadataka jer su psima zadaci zapravo igra s njihovim čovjekom, a u tome uživaju. Ove godine već smo pokušali s pronalaskom tragova vidre, strogo zaštićene i ugrožene vrste, i vjerujemo da će Greta nastaviti uspješno pronalaziti i njihove tragove. Njezin nos mogao bi nam pomoći u monitoringu te inače skrovite vrste - smatra Biljana.
Uz sve to, Greta će uskoro postati i prava medijska zvijezda. Ona je, naime, jedna od četvero junaka dokumentarne serije "Psi na zadatku" koja se od ponedjeljka počela prikazivati na HRT-u.
A kako je uopće došlo do toga da se snimi serijal o malo drugačijim psima? Scenarist i redatelj Petar Vukičević kaže kako se ideja rodila još u vrijeme njegova studija na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti. U sklopu jednog kolegija posjetili su Policijsku akademiju i vidjeli njihove pse. Oni su, jasno, bili trenirani tako da otkriju drogu, eksploziv i slične stvari, a on je pomislio kako bi bilo dobro snimiti priče o psima koji imaju ljudske poslove. Istraživanje ga je dovelo do deset različitih poslova, a onda su odabrana četiri psa: osim Grete, tu je još jedan koji traži tartufe, drugi glumi, a treći "radi" u HGSS-u.
- Svi su oni bili fantastični pred kamerama. Ne samo pas glumac, nego i ostali. Svi su bili jako fokusirani na svoje vlasnike, slušali su ih, a mi smo vrlo brzo naučili kako ih postaviti pred kamerama i dobiti kut snimanja koji nam je sjajan. Svi su oni dobro odgojeni i vrhunski koncentrirani na svoje vlasnike - priča Petar koji kaže kako je sa svojom fantastičnom ekipom cijeli projekt odradio u samo šest mjeseci. To je vrlo kratko za takve pothvate, priznaje, no svi su oni dali sve od sebe i vjeruje kako se to vidi.
- Imam iskustvo sa psima, jasno. Premda nemam jednog, jer me život vodi na sve strane i ne bih mogao ljubimcu pružiti život kakav zaslužuje, uvijek sam tu za pse svoje obitelji i prijatelja, koje pričuvam kad god je potrebno. Psi su sjajni i drago mi je što smo ovim serijalom mogli prikazati drugu stranu naših najboljih prijatelja - dodao je Vukičević.