ZABAVA

BIOM organizira nagradnu igru čiji je cilj pronaći pernate vjesnike proljeća: lastavice i piljke

Fotografije ili crteže gnijezda može se poslati do kraja mjeseca, a pobjednike objavljuju u srpnju
Lastavice
 Sandra Standbridge/Alamy/Alamy/Profimedia

U sklopu ovogodišnjeg Spring Alive projekta udruga BIOM organizira nagradnu igru vezanu uz naše najpoznatije pernate vjesnike proljeća – lastavice i piljke!

- Pronađite gnijezda piljaka ili lastavica u svojoj okolici, na svojoj kući ili školi, fotografirajte gnijezdo i pošaljite nam fotografiju! Ako ne uspijete pronaći piljke ili lastavice u svom susjedstvu, primamo i crteže ovih ptica i njihovih gnijezda! Fotografije i/ili crteže nam šaljite Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., te obavezno navedite svoje ime i prezime, koliko imate godina, u koji razred i koju školu idete!

Prijave primamo do 30. lipnja, nakon čega ćemo održati veliko izvlačenje tijekom kojeg možete osvojiti knjigu “Ptice Hrvatske i Europe”, poster “Ptice naših gradova”, kućicu za ptice, hranilicu za ptice ili značkicu u liku ptice! Dobitnici nagrada će biti objavljeni 2. srpnja. - napisali su na svojoj web stranici i ispod toga su pobliže opisali ptice, kako bi ih svatko mogao prepoznati.

Lastavica (Hirundo rustica) i piljak (Delichon urbicum) dvije su srodne i vrlo slične vrste koje obje spadaju u porodicu lastavica (Hirundinidae). Imaju duga, ušiljena krila te račvast rep. Provode veliku količinu vremena u zraku, hraneći se letećim kukcima- najviše sitnim mušicama i komarcima. Grade gnijezda od sline i blata koja pričvršćuju uz čvrste okomite površine. Zime provode u Africi, pa ih tako u proljeće i jesen možemo zamijetiti u velikim selidbenim jatima.

Vjerojatno nema poznatije i prepoznatljivije selice od lastavice, vrste koju je teško ne sresti s obzirom na to koliko vremena provodi u blizini ljudi. Lastavica je odavno upisana u povijest čovječanstava i vjeruje se da su preci današnje lastavice svoja gnijezda počeli graditi na ljudskim nastambama prije čak sedam tisuća godina!

Prepoznajemo ju po izrazito dugom račvastom repu te tamnocrvenom grlu i tamnim prsima, koja joj izdaleka ističu glavu u odnosu na bijeli trbuh i potkrilije. Većina perja joj je crno s tamnoplavim odsjajem. Kada raširi rep vide se bijele točkice pri njegovoj bazi, takozvani “prozorčići”. Glasa se ugodnim čavrljanjem koje je posebno glasno kada pjevaju sa žice ili strška.

Gnijezdo lastavice je oblika otvorene zdjelice, a gradi ga od blata i sline te ga ojačava biljnim materijalom: sijenom, travkama, savitljivim grančicama... Par obično koristi isto gnijezdo u kojem je prvi put iznijelo uspješno leglo, a dobro održavano gnijezdo se može koristiti čak 10-13 godina! Kako je gnijezdo otvoreno, lako je vidjeti ptiće kako izviruju iz njega čim dovoljno narastu. Lastavice najčešće grade gnijezda na rubovima gradova, u seoskim sredinama i naseljima okruženim poljoprivrednim površinama, te su rjeđi stanovnik pravih gradskih sredina.

Piljci su ljudima manje poznata vrsta, najviše zbog toga što se zbog sličnosti često zamjenjuju za lastavice. Imaju nešto kraći rašljasti rep te su u potpunosti bijeli odozdo - nemaju tamno grlo i prsa poput lastavica. Također, odozgo im se na tamnoplavom perju ističe čisto bijela trtica, kakvu nemaju lastavice.

Gnijezda piljaka su zatvorene zdjelice priljubljene uz svod, sa svega jednim malim otvorom. Kada ptići malo narastu često se može vidjeti samo jedna do dvije glavice kako proviruju kroz otvor gnijezda. Gnijezdo gradi gotovo isključivo od blata i sline te ga iznutra oblaže sakupljenim sitnim perjem drugih ptica. Gnijezdi se kolonijalno, što znači da obično nalazimo više gnijezda na istom mjestu ili u međusobnoj blizini. Obitelji i njihovi potomci godinama ostaju vjerni svom gnijezdu i istoj koloniji. Primijećeno je i da potomci iz prethodnih legla ponekad pomažu svojim roditeljima u hranjenju mlađe braće i sestara!

Piljci često zasnivaju svoje kolonije u gradskim sredinama i mnogo ih češće nalazimo u većim gradovima nego lastavice, iako mogu gnijezditi i u seoskim sredinama te prirodnim stjenovitim staništima.

- Godina 2021. je godina lastavice i ovom akcijom bismo htjeli osvijestiti na prisutnost lastavica i njihovih rođaka piljaka u našoj okolici. Iako se radi o čestim vrstama, ovim pticama brojnost značajno opada već niz godina. Pretpostavlja se da je glavni uzrok ugroženosti nedostatak plijena, čija je brojnost također doživjela nagli pad u proteklih pedeset godina kao posljedica pojačanog korištenja pesticida u poljoprivredi. Brojnosti lastavica i piljaka ne pomažu niti česti slučajevi uništavanja njihovih gnijezda koja često rade na mjestima koja ne odgovaraju ljudima. Stoga bismo željeli posebno istaknuti one koji čuvaju gnijezda ovih šarmantnih ptica i tako doprinose njihovoj zaštiti - ističu iz udruge.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. srpanj 2022 09:08