ZANIMLJIVO

Čak 60 vrsta sisavaca osjetljivo je na koronavirus, ali ovima uopće ne smeta!

 Vlado Kos/Cropix

Novi, mutirani soj koronavirusa koji je potekao iz uzgajališta nerčeva u Danskoj "najvjerojatnije" je izumro, priopćilo je prije nekoliko dana dansko Ministrastvo zdravstva. „Više nije bilo slučajeva zaraze nerčeva od 15. rujna... i ocijenjeno je da je taj soj najvjerojatnije izumro“, navodi se među ostalim u priopćenju iz danskog Ministarstva zdravstva.

U Danskoj već danima traje politički skandal oko nerčeva koji je uzdrmao vladu premijerke Mette Frederiksen. Podsjetimo, Danska je prije dva tjedna donijela odluku o ubijanju čak 17 milijuna jedne vrste kune, poznate kao europska vidrica ili nerc od koje se dobiva istoimeno krzno. Razlog odluci o pokolju životinja je što su istraživanja pokazala da te kune u sebi nose mutirani koronavirus SARS-Cov-2 koji se može proširiti na ljude. U srijedu je danski ministar poljoprivrede podnio ostavku nakon vladinog priznanja da nisu imali zakonsku osnovu da narede klanje tih životinja. Na temelju poboljšanja stanja s koronavirusom u sjevernom dijelu Danske, gdje se nalazi većina uzgajališta nerčeva, Ministarstvo zdravstva u četvrtak je najavilo da će ublažiti ograničenja uvedena prije dva tjedna kako bi se suzbilo širenje virusa.

Što je problem s nerčevima?

Nerc je životinjica iz porodice kuna teška između 500 i 800 grama. Živi uz vodu te vješto pliva i roni. Ima krzno tamnosmeđe do gotovo crno, s uskim bijelim rubom oko usana. Danska je najveći svjetski proizvođač nerca, a te se životinjice uzgajaju na farmama diljem zemlje. No, na 207 farmi dosad izbila je epidemija koronavirusa, a virus je na kune prešao s ljudi koji rade na farmama, zatim je mutirao u životinjicama. Potom je mutirana verzija koronavirusa zarazila 12 ljudi. su u kunama otkrivene višestruke mutacije koronavirusa. Sedam od tih mutacija identificirano je na S (spike) proteinu koji je virusa SARS-CoV-2 ključan za ulazak u stanice. Upravo se na proteinu S zasnivaju cjepiva protiv koronavirusa koja su pri kraju treće faze kliničkih ispitivanja, odnosno blizu odobrenja. No, prema dostupnim informacijama mutirane inačice koronavirusa u nercu nisu ni opasnije ni zaraznije od postojećih. Da se nerc, ali i ostale vrste kuna, mogu zaraziti koronavirusom poznato je već nekoliko mjeseci. Primjerice, u lipnju je u Aragonu u Španjolskoj virus SARS-CoV-2 otkriven na farmama nerca zbog čega je ubijeno više od 90.000 životinjica. Zaraza je otkrivena i na nekim farmama u Nizozemskoj kad se jedan radnik zarazio u kontaktu sa životinjom i razvio blaži oblik covida-19.

- Ideja da virus mutira u novoj vrsti nije iznenađujuća jer se mora prilagoditi kako bi mogao koristiti receptore nerca za ulazak u stanice. Stoga će virus modificirati protein S kako bi mogao učinkovito ući u stanicu. Opasnost je u tome što bi se mutirani virus mogao ponovno proširiti na ljude i izbjeći bilo kakav odgovor na cjepivo. Ono je dizajnirano prema izvornoj varijanti proteina S koronavirusa kod ljudi, a ne prema inačici prilagođenoj nercu. Naravno, inačica koronavirusa koja napada nerc možda se neće dobro prenositi na ljude tako da je to teoretski rizik - rekao je za Guardian prof. Ian Jones, virolog sa Sveučilišta Reading.

Kako virusi skaču sa životinja na ljude i obrnuto?

Odluka danske vlade o odstrelu nerčeva sada je opozvana (ubijene su samo zaražene životinje), ali lanac prijenosa čovjek-nerc-čovjek pokazuje stvarnu opasnost onoga što virolozi nazivaju "povratno širenje" (reverse spillover). Pandemija koronavirusa započela je kada je SARS-CoV-2, virus koji uzrokuje covid-19, prešao s divljih životinja na ljude. Istraživanje njegovog podrijetla snažno sugerira da je njegov prirodni rezervoar u kineskim potkovnjacima (jedna vrsta šišmiša) i da je na putu prema ljudima „prošao“ još jednog domaćina, pangoline ili ljuskavce. „ Povratno širenje “znači prijenos s čovjeka natrag na životinje, kako divlje tako i udomaćene. Naposljetku se krug zatvori kad taj virus ponovno „skoči“na ljude. Ovaj ciklički prijenos predstavlja prijetnju kako divljim životinjama,tako i ljudima. - Rizik da SARS-CoV-2 zarazi nove divlje vrste zabrinjava dovoljno da bi se opravdale razne preventivne mjere- rekla je za New Scientist dr. Alison Peel sa Sveučilišta Griffith u Queenslandu u Australiji. Ona savjetuje svima koji su u kontaktu sa divljim životinjama da nose maske i paze na distancu.

Koje je životinje dosad zarazio koronavirus?

Širenje koronavirusa SARS-CoV-2 dosad je dokumentiran ne samo kod nerca, već i kod kućnih mačaka i pasa te tigrova i lavova u zoološkom vrtu Bronx u New Yorku. Također je potvrđen prijenos s mačke na mačku. Iako još nema dokaza o prijenosu s mačke na čovjeka, takav se prijenos se ne može isključiti.

Spomenute životinje su na udaru zaraze zbog svoje neposredne blizine ljudima, ali koronavirusau su podložne i divlje životinje. Laboratorijski eksperimenti pokazali su da virus može zaraziti egipatske voćne šišmiše, kao i razne glodavce, majmune marmozete i rovke. Eksperimenti na staničnim kulturama i računalni modeli molekularne interakcije između S proteina koronavirusa i potencijalnih stanica domaćina rezultirali su popisom potencijalno ugroženih životinja koji uključuje desetke vrsta sisavaca, kao i nekoliko vrsta ptica, gmazova, pa čak i riba. Čini se da su neke životinje imune i pokušaji zaraze nisu uspjeli, uključujući kućne miševe, svinje te piliće i domaće patke.

Koje su sve životinje osjetljive na koronavirus?

Nedavna analiza tima koji je vodio dr. Fabian Leendertz s Instituta Robert Koch u Berlinu pokazala je da je širok spektar sisavaca u daljini osjetljiv na SARS-CoV-2 Oslanjajući se na dokaze na osnovi prijnosa u prirodi, istraživanja staničnih kultura i računalnog modeliranja, znanstvenici su izradili popis od gotovo 60 vrsta sisavaca koje su definitivno, vjerojatno ili vjerojatno osjetljive, u rasponu od gorila i čimpanzi do lisica, divovskih pandi i koala. Čak se i neki kitovi, dupini i tuljani mogu zaraziti koronavirusom.

- Da, iznenadilo me to. No, tuljani ili morski lavovi su vjerojatno donijeli tuberkulozu u Ameriku puno prije nego što su Europljani stigli, pa nije posve nemoguće širenje virusa između morskih i kopnenih sisavaca - rekao je Fabian

Leendertz za New Scientist. - Povratno širenje je nešto na što moramo pripaziti. Ako to možemo izbjeći, trebali bismo. Moramo promijeniti svoj odnos prema prirodi. Pogotovo prema divljim životinjama - dodao je Leendertz.

On i njegovi kolege preporučavaju da svi koji su izloženi riziku kontakta s divljim sisavcem poduzmu neke već poznate mjere predostrožnosti: fizičko distanciranje, nošenje maski i rukavica te često pranje ruku. Popis ljudi koji trebaju poduzeti takve mjere opreza podugačak je, uključujući istraživače i konzervatore divljih životinja, upravitelje zaštićenih područja, šumare, osobe koje suzbijaju štetočine, zaposlenike ili volontere u centrima za rehabilitaciju divljih životinja kao i ljude koji se bave turizmom divljih životanja baš kao i turiste koji uživaju u toj vrsti turizma.

Sisavci koji su osjetljivi

* domaća mačka

* domaći pas

* rakunski pas

*feretka

* nerc

*lav

*tigar

*šišmiš

Sisavci koji su vjerojatno osjetljivi

* čimpanza

* gorila

* leopard

* domaća krava

* domaća koza

*konj

* crvena lisica

Sisavci koji vjerojatno nisu osjetljivi

* divlja svinja

* smeđi štakor

* kapucin (vrsta majmuna)

* kućni miš

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. lipanj 2022 00:37