Na području Vidonja u općini Zažablje zavladala je nelagoda – pojavio se medvjed, što je prvi zabilježeni slučaj te vrste u ovom dijelu doline Neretve. Godinama su mještani već navikli, ali sada se pojavio i smeđi medvjed (Ursus arctos), najveća europska životinja, koja može težiti i preko 300 kilograma.
Divlja životinja u potrazi za hranom isprevrtala je košnice, očito tražeći med, a u blizini lokalne ceste primijećen je i krvavi trag, za koji se pretpostavlja da je posljedica napada na janje ili kozle. No, ostaci nisu pronađeni, pa je riječ o nagađanju. Jedno je jasno: životinja je bila hladna.
-S vukovima smo nekako živjeli, ali medvjed je nešto sasvim drugo. On može uništiti cijeli pčelinjak u jednoj noći - rekao je novinaru Slobodne Dalmacija zabrinuti pčelar.
Medvjedi imaju veliki radijus kretanja i nije im problem s područja Vidonja, u potrazi za hranom, doći čak do Dubrovačkog primorja ili Hercegovine. U jednom danu prevale i dvadesetak kilometara. Osim stoke, medvjedi mogu napraviti veliku štetu i na voćnjacima, ali posebno su opasni za pčelinjake – ako košnice nisu zaštićene, vrlo brzo postaju plijenom ovih gladnih stvorenja.
U drugim dijelovima Hrvatske, pčelari se protiv ovakvih napada bore postavljanjem električnih pastira – žičanih ograda kroz koje prolazi struja. Kada medvjed dođe u kontakt s njima, osjeti udar i bježi. No, na području doline Neretve i Dubrovačkog primorja do sada nije bilo potrebe za takvom vrstom zaštite, pa su pčelinjaci potpuno nezaštićeni.
Stručnjaci upozoravaju da kretanje u šumi sada zahtijeva poseban oprez – preporučuje se da se ljudi ne kreću pretiho, kako bi medvjed, posebno ako je riječ o ženki s mladima, imao vremena čuti čovjeka i mirno se povući. Na prisutnost medvjeda najčešće ukazuju tragovi šapa u blatnjavom tlu, a veličina se može procijeniti mjerenjem širine prednje šape. Drugi čest znak je izmet, iz kojeg se jasno vidi čime se medvjed hranio.
Iako izaziva strah, valja podsjetiti da je medvjed u Hrvatskoj strogo zaštićena vrsta. Njegovo ubijanje ili ozljeđivanje je kazneno djelo, a kazne mogu doseći nekadašnjih 25 tisuća kuna ili zatvorsku kaznu. Njima se gospodari prema Planu gospodarenja medvjedom, koji dopušta godišnje kvote odstrela pod strogim nadzorom, bez ugrožavanja opstanka populacije.
Točan broj medvjeda na jugu Hrvatske nije poznat, jer je granica s BiH blizu, pa se ista jedinka može pojaviti na više lokacija i time otežati precizno praćenje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....