Domaći znanstvenici otkrili skrivene mrijestilišne točke Jadrana uz pomoć DNA barkodiranja

Riblja jaja i ličinke (ihtioplankton), koji žive u vodenom stupcu, imaju važnu ulogu u morskoj ekologiji, osim što iz njih odrastaju nove generacije riba, ujedno su hrana drugim ribama. Njihovo preživljavanje snažno ovisi o uvjetima u okolišu, a velik ih broj ugiba prije nego što odraste. Njihova prisutnost i brojnost znanstvenicima pomažu pratiti promjene u moru, razumjeti što utječe na brojnost odraslih riba i otkriti gdje se ribe mrijeste i odrastaju.

Istraživanja ihtioplanktona na širem području Jadrana još su malobrojna, a prepoznati kojoj vrsti pripadaju nije jednostavno kao kod odraslih riba, objavili su sa splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo. Ti stadiji su sitni, osjetljivi i mijenjaju izgled tijekom razvoja. Njihovo određivanje zahtijeva mnogo znanja, rada i vremena, pa znanstvenici sve češće koriste DNA barkodiranje, odnosno prepoznavanje vrste usporedbom kratkog dijela njezine DNA s podacima u referentnim bazama.

- Upravo su naše znanstvenice iz Laboratorija za ribarstvenu biologiju, u suradnji s drugim laboratorijima, u sklopu projekta Esamar kojeg financira Hrvatska zaklada za znanost pokazale koliko povezivanje metode DNA barkodiranja s klasičnim pregledom ihtioplanktona na mikroskop može pomoći u istraživanju Jadrana. Rezultate su objavile u međunarodnom znanstvenom časopisu Fishes - objavili su s Instituta.

Pojasnili su kako je tijekom ljeta 2019. i 2020. na pet područja istočnog Jadrana prikupljeno 118 uzoraka morske vode za analizu ihtioplanktona. Iz njih su izdvojena i prebrojana riblja jaja i ličinke te određene vrste prema izgledu i analizom DNA. Zatim su njihova brojnost i sastav uspoređeni s temperaturom, slanošću i količinom klorofila u moru. U uzorcima su znanstvenice prepoznale čak 34 vrste riba. Sastav vrsta bio je vrlo sličan tijekom oba ljeta, a izrazito je prevladavao inćun, koji je činio više od 80 posto svih prikupljenih jaja i ličinki.

- Ihtioplankton nekih skupina riba bio je povezan s toplijim morem, a drugih s većom količinom klorofila, pokazateljem količine fitoplanktona. Ipak, izmjereni okolišni uvjeti objasnili su tek oko četvrtine razlika u sastavu, što pokazuje da će za potpuniju sliku trebati istražiti i druge čimbenike. Tijekom oba ljeta veća brojnost jaja i ličinki zabilježena je u Kvarneru i Kvarneriću, oko Jabučke kotline te u južnoj Dalmaciji. Ti rezultati dodatno podupiru važnost tih područja za mrijest i odrastanje riba.

Dugoročno praćenje kombinacijom ovih metoda može nam pomoći bolje razumjeti promjene u Jadranu i donositi bolje odluke o zaštiti mora i upravljanju ribarstvom, jer zaštita područja na kojima ribe započinju život važna je i za budućnost ribljih populacija i za ljude koji od njih žive - poručili su s Instituta.