Znanstvenici splitskog instituta otkrili kako se mogu razlikovati mlade jadranske velike plave ribe

Sa splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo objavili su da su važne vrste riba poput luca i trupa uvijek bile slabo istražene, osobito kada je riječ o mrijestu i strukturi populacija. Jedan od glavnih razloga je taj što juvenilni stadiji, do veličine od oko 20–25 cm, izgledaju vrlo slično tunama, što je otežavalo pouzdanu identifikaciju na terenu.

No, dugogodišnja istraživanja i prikupljanje podataka diljem Jadrana omogućili su znanstvenicima njihovih laboratorija nova važna saznanja o ovim vrstama. U radu objavljenom u časopisu Estuarine, Coastal and Shelf Science znanstvenici su pokazali kako se pouzdano mogu razlikovati mlade jedinke jadranskih velikih plavih riba te su došli do važnih podataka o ulozi Jadranskog mora u njihovu razmnožavanju, kombinirajući geometrijsku morfometriju i DNA barkodiranje.

- Sada znamo da Jadransko more nije samo prolazno područje u životnom ciklusu ovih riba, nego i važno mrijestilište te područje ranog rasta. Velike plave ribe u Jadranu dio su šire sredozemne populacije. Trup pritom ima najveću genetsku raznolikost i povezanost s ostatkom Mediterana, dok luc u Jadranu ima nižu genetsku raznolikost, ali značajnu genetsku strukturiranost na razini Mediterana. Plavoperajna tuna visoko je migratorna vrsta te pokazuje općenito nisku do umjerenu genetsku raznolikost, uz određenu regionalnu strukturiranost - poručili su s instituta.

Dodali su kako se geometrijska morfometrija pokazala kao veoma pouzdana metoda prepoznavanja vrsta. Ona, naime, omogućuje identifikaciju juvenilnih jedinki, a uz to otkriva i promjene oblika tijekom rasta. Ne samo to - ta metoda pruža dodatne biološki važne informacije u odnosu na klasične metode.

- Ovaj rad predstavlja novi važan korak za buduće upravljanje ribolovom velikih plavih riba jer prvi put donosi konkretne podatke koji se mogu koristiti za razvoj ciljanih mjera zaštite u osjetljivim razdobljima njihova životnog ciklusa. Istodobno je razvojem pouzdane i praktične metode za prepoznavanje juvenilnih jedinki omogućeno učinkovitije praćenje ulova i prilova u stvarnim ribolovnim uvjetima, bez potrebe za skupim genetskim analizama - poručili su s instituta.