U 2020. policija je prijavila 100 slučajeva mučenja i ubijanja životinja u ruralnim sredinama, no udruge za zaštitu životinja tvrde da je stvaran broj deset puta veći jer većina takvih slučajeva ostaje neprijavljena.
Tijekom prošle godine u Hrvatskoj je prijavljeno ukupno 100 kaznenih djela ubijanja i mučenja životinja, konkretno pasa i mačaka u ruralnim sredinama, a protiv 53 osobe je policija podnijela odgovarajuće kaznene prijave nadležnim Općinskim državnim odvjetništvima, doznaje se u Ministarstvu unutarnjih poslova.
No, u udruzi Prijatelji životinja procjenjujući da je stvaran broj deset puta veći s obzirom da brojna nedjela prema životinjama ostaju neprijavljena, a uz to se krivcima vrlo rijetko izriču zatvorske kazne. Kažu i da je u ruralnim sredinama prisutna niža osviještenost o etički prihvatljivom postupanju prema životinjama, kao i o tome da je neadekvatno držanje i mučenje životinja protuzakonito i kažnjivo.
"Ni u gradskim sredinama zlostavljači životinja ne posustaju već su im metode više prikrivene jer su svjesni da je njihovo ponašanje kažnjivo i da će ih okolina osuditi. To se mora bitno promijeniti jer ne izricanjem kazni ili izricanjem simboličnih kazni zlostavljači i ubojice životinja ne dobivaju poruku da je njihovo ponašanje neprihvatljivo", poručuju iz Udruge.
Otkrivaju kako životinje ostavljaju da umru od gladi i žeđi, truju ih, daju im hranu u kojoj su čavli ili staklo, guše ih u plastičnim vrećicama, žive zakapaju, utapaju, premlaćuju sjekirama, palicom, toljagom ili letvom, stavljaju im petarde u usta ili anus, režu im repove, uši ili noge, kopaju im oči, pale ih.
Podsjećaju kako je prije godinu dana zlostavljač iz okolice Siska vezao psa za auto i vukao ga po cesti, što je izazvalo ozljede psa. Iako je pas bio zbrinut u skloništu, zlostavljač ga je već drugi dan odveo doma.
U svibnju je proglašen krivim za kazneno djelo ubijanja i mučenja životinja i osuđen na kaznu zatvora od tri mjeseca, ali izrečena mu je samo uvjetna osuda, kao i mjera oduzimanja psa. No, sud je tek nakon ukazivanja da je pas i dalje u dvorištu zlostavljača, početkom prosinca 2020. naložio provođenje pravomoćne presude, oduzimanje psa od okrivljenog te njegovo stalno smještanje u sklonište za životinje.
"Ovaj slučaj primjer je kako u Hrvatskoj uglavnom prolaze zlostavljači životinja, uvjetnom kaznom. Rjeđi su slučajevi izricanja bezuvjetne kazne zatvora i provedbe presude. Iako je jako dobro što Kazneni zakon propisuje zatvorsku kaznu do godinu dana, odnosno do dvije godine za zlostavljače i ubojice životinja te daje mogućnost oduzimanja preživjele životinje, smatramo da je, osim izricanja uvjetnih kazni, duljina propisane zatvorske kazne i dalje premala te da bi se novim zakonskim izmjenama trebale propisati znatno veće zatvorske kazne, što bi djelovalo preventivno", smatraju među ostalim u Udruzi.
Potvrđuju da im se putem e-maila, telefona i društvenih mreža svakog dana javljaju građani koji prijavljuju zanemarivanje i zlostavljanje životinja zbog čega im daju upute kome i kako podnijeti prijavu, ali im se često jave razočarani inertnošću i nedjelovanjem institucija moleći ih za pomoć. Zbog svega toga nastoje brojnim edukativnim akcijama te tiskanim i online letcima i brošurama podići svijest javnosti. Zalažu se za reformu veterinarske inspekcije i za osnivanje specijalizirane inspekcije za zaštitu životinja koja bi ujedno predstavljala temelj za osnivanje policije za životinje, a sve to omogućilo bi učinkovitije sankcioniranje zlostavljača životinja.
Građane pozivaju da prijavljuju slučajeve zlostavljanja životinja policiji i državnom odvjetništvu jer zakonska osuda nezakonitog ponašanja pojedinca na štetu zdravlja i dobrobiti životinje iznimno je važna i presudna kako počinitelj ne bi ubuduće ponovio jednako ponašanje prema nekoj drugoj nesretnoj životinji. Dodaju da je svatko dužan prijaviti komunalnom redaru i veterinarskoj inspekciji ako ima saznanja o neadekvatnom držanju životinje, a ako se radi o neposrednom ugrožavanju zdravlja i života životinje, što hitnije treba zatražiti intervenciju policije koja treba spriječiti daljnje ugrožavanje životinje i, ako se radi o mučenju i/ili usmrćivanju životinje, podnijeti kaznenu prijavu.
"Ako policija nije podnijela prijavu, što je dužna učiniti, tada kaznenu prijavu treba podnijeti svjedok zlostavljanja ili usmrćivanja životinje i to pismenim putem Općinskom državnom odvjetništvu. Ohrabrujemo sve da ne odustanu od prijave mučenja životinja kojemu su svjedočili jer slučajni prolaznik ili susjed koji primijeti da netko želi nauditi životinji ili da to već čini može doslovno spasiti život životinji zvanjem policije ili podnošenjem prijave", zaključuju Prijatelji životinja.