ANGAŽIRANI - LOVCI

Izgladnjelo stvorenje bez krzna luta Šibenikom, stručnjaci traže hitnu intervenciju

Zaražena šugarcem, životinja je oslabjela, izgubila strah i treba veterinarsku skrb
 Facebook Šibenik zaslužuje bolje
Zaražena šugarcem, životinja je oslabjela, izgubila strah i treba veterinarsku skrb

Jedno bolesno i iscrpljeno stvorenje, posve bez dlake, luta Šibenikom posljednja dva mjeseca. Toliko loše izgleda da ljudi nisu sigurni je li riječ o lisici, čaglju ili psu, no smatra se kako je najvjerojatnije riječ o lisici. Ono što je muči jest šuga, bezopasna za ljude, zbog koje životinja ne može loviti, sve je slabija, pa je došla u naseljeno mjesto, gdje kopa po smeću i pokušava preživjeti. Šuge se ne može sama riješiti, pa je sve slabija i slabija.

- Ova je lisica u izuzetno lošem stanju! Gotovo cijelo joj je tijelo ostalo bez krzna, a položaj glave otkriva da je u potpunosti onemoćala. Hitno joj je potrebna veterinarska pomoć. Tabletu protiv šugarca moguće joj je dati u hrani. Lisica s bolešću u ovoj fazi je letargična i gubi strah od ljudi, no građani je ne smiju dirati. Treba je preuzeti stručna osoba. S ovom lisicom u kontakt ne smiju stupiti ni psi. U protivnom se na njih može prenijeti bolest - kaže za Jutarnji list Jadranko Boras, veterinar u Zoološkom vrtu Grada Zagreba.

image
Facebook Šibenik zaslužuje bolje

Dodaje kako do povećanja broja lisica zaraženih šugarcem dolazi zbog toga što im je populacija velika. Naime, oralno se cijepe protiv bjesnoće, pa više ne ugibaju od te bolesti. Budući da veći broj lisica koristi istu jazbinu, na tim mjestima dolazi do širenja zaraze, pogotovo tijekom zime i proljeća.

Budući da se radi o teško bolesnoj životinji, kakva je njezina sudbina?

- Pokušali smo je uloviti, ali bez puške za uspavljivanje - teško. Nju ima samo koncesionar As-Eko, ali oni mogu izaći na teren samo po nalogu grada. Jučer čitamo da će izaći lovci, a po izjavi veterinara lovca, životinja neće dobiti potrebnu skrb. Mi kao udruga nudimo privremeni smještaj za jadno stvorenje dok ne ozdravi, nudimo liječenje i puštanje u sigurno okruženje kad ozdravi - poručili su iz udruge Šibenske šape.

Iz samog grada nisu se izjasnili o sudbini koja životinju čeka. Iako smo ih pitali kako se životinja planira uloviti, tko će je veterinarski pregledati i eventualno zbrinuti, samo su nam kratko rekli kako su zgroženi fotografijom životinje na kojoj su vidljivi znakovi bolesti.

image
Facebook Šibenik zaslužuje bolje

- Utvrđeno je da je riječ o lisici te je o navedenom odmah obaviješteno nadležno lovačko društvo, kojem je izdan nalog za njezino uklanjanje s javne, urbane površine. U skladu s procedurama lisica će biti propisno zbrinuta, a ovisno o njezinu zdravstvenom stanju, bit će podvrgnuta veterinarskoj njezi, odnosno, liječenju - napisali su nam u mailu.

Iz Državnog inspektorata kažu kako su, čim je do njih došla informacija o tome da je lisica viđena u Šibeniku, o svemu obavijestili komunalno redarstvo grada.

- Ono nam je javilo da su obavijestili Lovačko društvo Šibenik, koje je nadležno s obzirom na to da se radi o lisici - poručili su iz inspektorata.

Mnogi se sjećaju slučaja od prije dvije godine u Zagrebu, kada je fotografirana lisica koja je imala šugu. Iako je djelovala bolje od ove iz Šibenika, jer je na tijelu imala nešto dlake, također se u prvi mah nije znalo o kojem se stvorenju radi. Ulovljena je uz pomoć lovke, odvedena u ZOO Zagreb, oporavila se i puštena je natrag u prirodu. Liječenje je bilo rutinsko i nimalo zahtjevno, a to je samo jedna od brojnih ovih životinja kojima su stručnjaci pomogli.

image
Facebook Šibenik zaslužuje bolje

- Prošle smo godine u Oporavilište za divlje životinje Zoološkog vrta Grada Zagreba primili 19 lisica. Većina ih je imala šugarac. Zagrepčani već znaju prepoznati lisice sa šugarcem. Kada ih uoče, terenska služba Skloništa za nezbrinute životinje Grada Zagreba postavlja lovku na mjestu gdje se lisica zadržava zbog hranjenja. Tako je i prije dvije godine na Žitnjaku ulovljena lisica zaražena šugarcem koja je zbog te bolesti ostala gotovo bez cijelog krzna - kaže Ivan Cizelj, ravnatelj Ustanove Zoološki vrt Grada Zagreba.

Komentar Prijatelja životinja

- Svaka divlja životinja pronađena izvan prirodnog staništa koja pokazuje znakove bolesti ili neuobičajenog ponašanja mora se zbrinuti u skladu sa Zakonom o zaštiti životinja. Zakon jasno propisuje da je prvi korak smještanje životinje u sklonište, veterinarska procjena te, gdje god je moguće, liječenje i oporavak s ciljem povratka u prirodu.

Tek ako to nije moguće, zakon predviđa daljnje korake – nuđenje životinje
lovoovlašteniku, potom zoološkom vrtu, dok je usmrćivanje dopušteno isključivo kao krajnja mjera, kada nijedna druga zakonom propisana mogućnost ne postoji. Jedinice lokalne samouprave dužne su svojim općim aktima detaljnije propisati način postupanja s divljim životinjama pronađenima izvan prirodnog staništa.

No u praksi često ne postoji jasno propisana i operativna procedura za hitno zbrinjavanje bolesnih divljih životinja u urbanim sredinama, pa se odgovornost prebacuje između institucija. Takav sustavni propust dovodi do situacija u kojima se umjesto stručnog i humanog postupanja razmatra najbrutalnije rješenje. Ističemo da se u ovom slučaju ne radi o „problematičnoj i opasnoj zvijeri”, nego o bolesnoj životinji, koja treba našu pomoć i empatiju, i za koju postoji učinkovita veterinarska terapija.
Ubijanje životinje kojoj je potrebna veterinarska pomoć etički je neprihvatljivo i, ako se pritom preskoče zakonom propisani koraci zbrinjavanja, predstavlja kršenje Zakona o zaštiti životinja. Nadležne službe u Šibeniku zato trebaju prestati improvizirati i razmatrati usmrćivanje nesretne lisice kao najbrže rješenje. Umjesto toga, trebaju osigurati stručno i veterinarski nadgledano hvatanje i liječenje bolesne lisice, a potom njezino puštanje u prirodu. Ako ne znaju kako, neka se konzultiraju s kolegama iz Zagreba, koji su 2024. godine lisicu sa simptomima šuge uspješno ulovili, liječili i nakon oporavka vratili u prirodu. Ako je takav pristup bio moguć u Zagrebu, mora biti moguć i u Šibeniku, kao i bilo gdje drugdje u Hrvatskoj. U 21. stoljeću bolest životinje ne može i ne smije biti izgovor za metak, nego mjerilo odgovornosti lokalne vlasti i civilizacijskog dosega društva - ističu iz udruge Prijatelji životinja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
02. lipanj 2026 07:45