Riblji fond u Jadranskom moru smanjuje se zabrinjavajućim tempom, na to utječu prekomjerni izlov, klimatske promjene i doseljavanje novih vrsta riba koje ugrožavaju postojeću riblju populaciju, zato stručnjaci upozoravaju kako "nestaje Jadran koji smo znali".
- Klimatske promjene su veliki problem, Jadran koji smo znali nestaje - rekao je u razgovoru za Hinu Alen Soldo, profesor na Odjelu za studije mora Sveučilišta u Splitu.
Predlaže da se na određeno vrijeme na nekom području uvede potpuna zabrana ribolova, ako se lovi premlada riba koja se još nije izmrijestila.
Puko smanjenje količine ulova bez da omogućite razmnožavanje (mriješćenje) danas više ne funkcionira. Nije isto ulovite li 50 tisuća tona ribe koja se već izmrijestila ili jednako toliko male nedorasle ribe. Bavimo se vatrogasnim mjerama umjesto da budemo preventivni, smatra Soldo.
On zagovara da se hrvatski gospodarski pojas u potpunosti zabrani za ribolov jer je to područje jedno od glavnih mrijestilišta u Jadranu.
Soldo također upozorava da invazivne (doseljeničke) vrste riba mijenjaju prirodni okoliš Jadranskog mora.
- Jedna od najinvazivnijih vrsta, riba lav, lani je prvi put zabilježena na našem dijelu obale, a ove godine već nekoliko puta. Poznato je da je ta riba na mnogim mjestima u Sredozemlju promijenila prirodni okoliš - pozorava Soldo.
Znanstveni savjetnik na splitskom Institutu za oceanografiju i ribarstvo Jakov Dulčić ističe da je tijekom posljednja tri desetljeća zabilježen dolazak 46 novih vrsta riba u Jadransko more, u kojem živi više od 460 vrsta riba.
Kaže da je jedna od najgorih invazivnih vrsta u Sredozemnom moru vatrenjača uočena kod Visa na dubini od 15 metara u kolovozu 2021, te u kolovozu ove godine kod Račišća na otoku Korčuli.
Širenje vatrenjača, podrijetlom iz Indo-Pacifika, olakšava nedostatak domaćih grabežljivaca, to jest morskih pasa koje se prekomjerno izlovljava.
- Vatrenjača prelijepo izgleda, ali treba voditi računa da njezin ubod može čak biti smrtonosan -objašnjava Dulčić.
Stručnjake zabrinjava što agresivni osvajači ugrožavaju domicilne vrste riba, a neke od njih su opasnost po zdravlje ljudi.
- Jedan od primjera je kamena riba u istočnom Sredozemlju, čiji ubod može biti fatalan. Jedna od najubojitijih je plavotočkasta trumpetača, koju zbog brzog osvajanja Mediterana nazivaju i ‘lesepsijski sprinter‘- kaže Dulčić.
Budući da je sudjelovao u izradi drugog izdanja Atlasa egzotičnih riba u Sredozemnom moru iz 2021. kaže da je u 20 godina, od prvog izdanja Atlasa iz 2002. godine, u Mediteran je došlo 107 egzotičnih vrsta riba, više nego u cijelom prethodnom stoljeću.
Invazivne vrste riba mijenjaju demografsku strukturu riblje populacije, u istočnom Sredozemlju neke vrste pridošlica su uspostavile svoje populacije.
- Za Jadran je znakovito da se nazočnost i brojnost doseljenika uglavnom odnosi na područja srednjeg i južnog dijela jer postoji temperaturna barijera u odnosu na sjeverni dio - objašnjava Dulčić.
Ako dođe do značajnijih promjena u temperaturi mora, vrlo skoro možemo očekivati loš scenarij sa stanjem bioloških resursa u Jadranskom moru.