Ovogodišnja proljetna kampanja oralne vakcinacije lisica započinje 17. lipnja. Avioni će se dići u zrak u Osijeku i iz tog dijela naše zemlje počinje bacanje ‘keksića‘. Predviđeno vrijeme završetka je najkasnije do 15 srpnja, ali to ovisi o vremenskim prilikama.
Bjesnoća je virusna zarazna bolest, opasna zoonoza od koje obolijevaju domaće i divlje životinje te ljudi. U svjetskim razmjerima predstavlja jednu od najznačajnijih zoonoza s preko 55 tisuća slučajeva u ljudi godišnje.
Na području naše zemlje posljednji slučajevi bjesnoće bili su vezani uz tzv. silvatični oblik bolesti pri čemu su oboljelu populaciju najvećim dijelom činile divlje životinje, primarno crvene lisice (Vulpes vulpes) koje se smatraju najvažnijim rezervoarom i vektorom bjesnoće. U domaćih životinja bjesnoća se javlja redovito kao posljedica kontakta s oboljelom divljom životinjom. Od domaćih životinja najveći broj oboljelih čine mačke i psi zbog izravne izloženosti kontaktu s lisicama (ulazak lisica u dvorišta, lov, parkovi, dnevna migracija) te nepoštivanja zakonskih odredbi o preventivnom cijepljenju pasa, kažu iz Ministarstva poljoprivrede.
Posljednji slučaj bjesnoće u Hrvatskoj zabilježen je 2014. godine te je zahvaljujući provedbi oralne vakcinacije lisica od 2011. godine u kontinuitetu do danas Hrvatskoj 2021. godine Europska komisija dodijeljen status zemlje slobodne od bjesnoće.
- Iako od 2014. godine nema slučajeva bjesnoće u zemlji, uzimajući u obzir globalizaciju te mogućnosti širenja bolesti prometom ljudi i životinja, važno je kontinuirano podizati svijest javnosti o značaju i opasnosti ove bolesti. Bjesnoća je zoonoza i na ljude se prenosi izravnim kontaktom sa zaraženom životinjom. Bolest je neizlječiva te u slučaju nepravovremene reakcije (nemogućnost provedbe brzog i cjelovitog epidemiološkog istraživanja bolesti, te ako je potrebno i primanja posteskpozicijske antirabične zaštite ljudi) završava smrtno - poručili su iz ministarstva.
Iako je smrtonosna, bjesnoća se može spriječiti. Učinkovita kontrola bjesnoće i njeno iskorjenjivanje može se postići stvaranjem i održavanjem imuniteta životinja na bjesnoću neprestanom provedbom oralne vakcinacije lisica. Zbog toga se od 2011. dva puta godišnje održava ova akcija - u proljeće i u jesen.
Mjera se provodi dva puta godišnje, u jesen i proljeće. Jesenskom akcijom cilj je imunizirati lisice prije sezone parenja, a proljetnom akcijom se osigurava cijepljenje pomlatka. Mamci koji u sebi sadrže potrebnu dozu cjepiva u potpunosti su neškodljivi za zdravlje drugih divljih i domaćih životinja.
Cjepivo je u obliku ružičaste otopine upakirano u plastično-aluminijsku kapsulu koja se nalazi u središtu hranjivog mamca. On je izrađen od smjese tamno-smeđe boje i izgledom podsjeća na kolačić. Specifična je i intenzivnog mirisa i okusa privlačnog za divlje životinje. Privučene mirisima, lisice pronalaze mamce, zagrizu ih i probiju kapsulu. Dolaskom sluznice usta u dodir s otopinom cjepiva započinje djelovanje cjepiva na imuni sustav životinje te u razdoblju od 21 dan životinje razviju imunitet koji ih štiti od bjesnoće najmanje 12 mjeseci. ‘Keksić‘ sadrži antibiotik tetraciklin koji se odlaže u zubima te predstavlja marker koji služi za dokaz da je lisica imunizirana.
Kako bi se pratila učinkovitost oralne vakcinacije te pravovremeno otkrila ponovna pojava bolesti, lisice se kontinuirano laboratorijski pretražuju na bjesnoću. Nakon provođenja oralne vakcinacije kontrolira se stečeni imunitet lisica.
- Oralna vakcinacija lisica kompleksan je projekt koji uključuje suradnju mnogobrojnih državnih tijela, a osobito tijela nadležnih za veterinarstvo i lovstvo te javno zdravlje, i svakako zahtjeva punu suradnju i informiranost javnosti. U provedbi programa kroz odstrel lisica te njihovu dostavu u ovlaštene veterinarske organizacije, kao i dostavu uginulih divljih životinja ili divljih životinja stradalih u prometu važnu ulogu imaju lovačka društva i građani - ističu iz Ministarstva i dodaju kako će se ova akcija provoditi sve do 2027. godine, a nakon toga ovisno o situaciji s ovom bolesti u zemljama u okruženju.
Mamce koji se pronađu u prirodi ne smije se dirati niti micati. U slučaju da se mamac zatekne u dvorištu obiteljske kuće ili na javnoj površini (npr. igralište, park), može se ukloniti u najbliži grm van dvorišta ili rub šume, samo ako se može izbjeći izravan dodir kože s mamcem. Prilikom rukovanja s mamcima obvezno je nošenje zaštitnih rukavica. Neoštećeni mamac nije opasan za zdravlje ljudi, ali miris mamca može se prenijeti na kožu i smetati ljudima.
Ako e vanjski omot mamca oštećen i tekućina (cjepivo) vidljiva, mamac više nije djelotvoran, pa ga se može odložiti u nepropusnu vrećicu i odnijeti najbližem veterinaru kako bi se mamac pravilno uklonio. U slučaju dodirivanja omota mamca, treba dobro oprati ruke vodom i sapunom, a ako je sadržaj došao u dodir s kožom ili sluznicama potrebno se odmah obratiti liječniku.
Mamci nisu opasni za kućne ljubimce i nisu namijenjeni cijepljenju pasa i mačaka protiv bjesnoće. Zbog toga se psi i mačke koji dođu u dodir s mamcem ne smatraju cijepljenima protiv bjesnoće.
- Pozivamo građane, da u dane provođenja oralne vakcinacije te 30 dana nakon završetka cijepljenja pse i kućne ljubimce drže pod nadzorom prilikom kretanja javnim površinama i parkovima kako bi se spriječio njihov kontakt s cjepivom - istaknuli su iz ministarstva.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....