Istraživači sa Sveučilišta u Glasgowu proučavali su mozak nasukanih dupina koji su preminuli na obalama Škotske i shvatili da iza toga stoji nešto za što se do sada mislilo kako je karakteristično za ljude. Naime, kod jednog kljunastog, jednog bjelokljunog i jednog dugoperajnog dupina nađene su amiloidne naslage - karakterističnog obilježja demencije, piše National Geographic.
Alzheimerova bolest je oboljenje za koje se mislilo da pogađa isključivo ljude, a karakteriziraju je gubitak pamćenja, poremećaji u komunikaciji i nemogućnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Kod mnogih pacijenata dolazi i do povećanja broja glijalnih ćelija u središnjem živčanom sustavu, kao odgovor na oštećenje. Upravo ovakve promjene su uočena i kod spomenutih životinja, što sugerira da su i oni najvjerojatnije podložni ovoj degenerativnoj bolesti.
Zadnjih se desetljeća znanstvenici pitaju zašto se neki od dupina zbune i završe nasukani u plitkim vodama, jer većina njih ovaj događaj ne preživi. Iako osnovni uzrok ovakvog ponašanja nije bio jasan, jedna od najpopularnijih teorija je bila ona po imenu "bolesni vođa". Prema njoj dominantna životinja u grupi razvije neurološko oboljenje i pogrešno usmjerava svoju grupu u plitke vode.
Zato su istraživači iz Škotske željeli istražiti bilo kakvu vezu između opasnog ponašanja i Alzheimerove bolesti, a prilika im se i pružila kada su na svojim obalama prijetili grupu od 22 nasukane životinje. Analizom je utvrđeno da su kod većine uočljive naslage, ali da su kod troje otkriveni i drugi dokazi o spomenutoj bolesti.
Ipak, autori studije tvrde da oni na temelju ovoga ne mogu potvrditi da li je neka od njih patila od kognitivnih oštećenja povezanih s Alzheimerovom bolešću kod ljudi. Ako jesu, onda se može reći da je to najvjerojatniji razlog zbog kog se vođe grupe zbune i odvedu svoje jato u plitke vode, gdje ih čeka sigurna smrt.