Institut upozorava da invazivna vrsta prijeti Boki Kotorskoj, u Hrvatskoj je već imamo

Institut za biologiju mora Sveučilišta Crne Gore apelirao je na sve uzgajivače školjki u zaljevu Boke Kotorske da budu oprezni kad imaju posla s pacifičkom kamenicom (Magallana gigas). Ne zato što će im nešto loše učiniti, nego zato što nikako ne bi bilo dobro da ona dospije u podmorje Jadrana.

- Magallana gigas je alohtona, odnosno strana vrsta za Jadransko more. Iako je riječ o ekonomski značajnoj i široko uzgajanoj vrsti, njezina sposobnost prilagođavanja različitim uvjetima sredine, brz rast i naročito visok reproduktivni potencijal čine je vrstom sa značajnim invazivnim potencijalom - upozorili su s Instituta.

Pojasnili su kako je to područje iznimno vrijedno, ali i osjetljivo. Svaki unos i dugotrajno držanje strane vrste u otvorenom morskom sustavu nosi određeni ekološki rizik. Poseban problem predstavlja činjenica da se pacifička kamenica, za razliku od vrsta koje se uzgajaju isključivo u zatvorenim sustavima, može tijekom uzgoja mrijestiti izravno u moru.

- Pacifička kamenica ima veoma visok reproduktivni potencijal. Jedna ženka može tijekom mriješćenja osloboditi desetke, pa i stotine milijuna jaja. Oplodnja se odvija u morskoj vodi, a larve određeni period provode u planktonu, nakon čega se pričvršćuju za pogodne čvrste podloge. To znači da se jedinke koje se drže na uzgajalištu, ukoliko dosegnu spolnu zrelost, mogu razmnožavati i stvarati nove, slobodnoživeće populacije izvan samog uzgajališta - ističu s Instituta, odakle upozoravaju da se ne radi o teoretskom riziku. Podsjetili su da je u Hrvatskoj ova kamenica već kolonizirala područja. Istraživanja su objasnila i zašto: uvjeti u našem moru sjajni su za njezin rast i razmnožavanje.

Ova je vrsta školjkaša opasna za našu domaću, europsku kamenicu Ostrea edulis. Nje ima prilično manje nego prije, a problem je što se jednako hrane, pa pacifička kamenica očito kupi svu hranu. Ne samo to: u jednom istraživanju čak je potvrđena prisutnost larvi europske kamenice u sadržaju probavnog trakta pacifičke kamenice.

- Mogući utjecaji ne moraju biti ograničeni samo na izravnu konkurenciju. Formiranjem gustih agregacija pacifička kamenica može mijenjati strukturu staništa, zauzimati raspoložive čvrste podloge i mijenjati lokalne odnose među vrstama. U nekim područjima Mediterana zabilježeno je formiranje gustih grebena pacifičke kamenice i značajna promjena karakteristika prvobitnog staništa - pojašnjavaju s instituta.

Objasnili su kako novija istraživanja u Mediteranu ukazuju na to da se s uzgojem pacifičke kamenice može povezati i širenje drugih alohtonih organizama. U Jadranu su, na primjer, zabilježene neautohtone vrste roda Polydora, uključujući vrste koje buše ljušture školjki, a transfer školjki između uzgajališta prepoznat je kao jedan od mogućih putova njihova širenja. Zbog toga rizik nije vezan samo za samu Magallana gigas, već i za organizme koji mogu biti uneseni zajedno s njom.

- Iskustva iz drugih dijelova Jadrana pokazuju da, kada se Magallana gigas jednom etablira u prirodnom okruženju i formira samoodrživu populaciju, njezino uklanjanje i kontrola postaju izuzetno zahtjevni i skupi. Za središnji i južni Jadran, uključujući crnogorsku obalu, od posebnog je značaja preventivno djelovanje, prije nego što se uspostave stabilne divlje populacije. Djelujmo preventivno – jer je sprječavanje širenja invazivne vrste neusporedivo jednostavnije i jeftinije od njezina naknadnog suzbijanja - poručili su iz Crne Gore.