Jadransko more pod pritiskom otpada: Znanstvenici i udruge zajedno u borbi za čišći okoliš

Morski otpad je sve veći problem, bilo da pluta na površini, u vodenom stupcu ili na dnu. Najviše je plastike, od 70 do 90 posto, kos pluta, pa s vremenom obrasta morskim organizmima i lagano tonu prema dnu, gdje se nakupljaju na određenim područjima. Gotovo 70 posto otpada koji dospije s kopna završi na morskom dnu.

- On predstavlja relativno novi globalni problem i on je tek u posljednje vrijeme zadobio značajniju pažnju, jer je dosegnuta razina sa štetnim posljedicama na ekosustave i organizme. Premda je problematika morskog otpada u hrvatskom dijelu Jadrana prisutna već dulje vrijeme, naše su spoznaje o tome još uvijek prilično oskudne. Podaci znanstvenih istraživanja o njegovoj količini, rasprostranjenosti i sastavu rijetki su te kao takvi nedovoljni za donošenje sustavnih zaključaka o izvorima i trendovima - poručili su iz splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo.

Što se čišćenja smeća iz mora tiče, uglavnom se on rješava tako da se okupe članovi ekoloških udruga i ronilačkih klubova, pa počiste određeni dio. No, nema tu koordinacije i rijetko se bilježe točne količine izvađenog otpada. Zbog toga akcija koja se provede nije korisna za znanost, Zbog toga su zaposlenici Instituta razvili platformu Vrtlac, na kojoj će se prikupljat svi podaci o čišćenjima plaža, ronilačkim akcijama i vrsti otpada koji je prikupljen.

- Osnovna namjera stvaranja ove baze za unos podataka jest pokušaj da se na jednom mjestu povežu zainteresirane ekološke udruge i ronilački klubovi koji se aktivno bave ovakvim ekološkim akcijama, kako bi se doznao približan broj provedenih akcija, kako bi se objavile informacije o takvim akcijama i posebno se promovirale, te, ono sa znanstvenog stajališta najvažnije – kako bi se ove aktivnosti povezale sa znanstvenim institucijama, provodile po određenoj metodologiji i poslužile za sustavno prikupljanje podataka o sastavu i količinama morskog otpada. Kasnije bi nam ti podaci mogli značajno poslužiti u pokušaju određivanja količina, raspodjele te izvora i porijekla takvog otpada - ističu iz Instituta i dodaju:

- Uzevši u obzir masovnost ekoloških akcija čišćenja koje se redovito provode svake godine na našoj obali i plitkom podmorju, još se više ističe potreba za usklađenim, organiziranim i sustavnim prikupljanjem i pohranom podataka o količinama i sastavu morskog otpada. Stoga postoji opravdana potreba za povezivanjem i umrežavanjem udruga civilnog društva, znanstvenih institucija i javnog sektora na zajedničkoj platformi za objavu provedenih ekoloških akcija te podataka o količinama prikupljenog otpada u svrhu organizirane provedbe ovih hvalevrijednih akcija, kako bi se u potpunosti mogao ostvariti njihov potencijal.