Močvarne smeđe žabe (Rana arvalis) za vrijeme sezone parenja mijenjaju boju u plavu. Zbog toga su ih ove godine promatrali zaposlenici Javne ustanove Priroda Grada Zagreba.
- Mužjaci glasanjem pozivaju pripadnike svoje vrste na okupljanje, nakon čega kreću u osvajanje ženki. Promjena boje u plavu evolucijska je strategija. Intenzivnije obojeni mužjaci imaju veće šanse kod suprotnog spola. Kod vodozemaca, skupine kojoj pripada močvarna smeđa žaba, u koži postoje posebne stanice, tzv. kromatofori, koje proizvode ili reflektiraju boju. Pretpostavlja se da plava boja nastaje reflektiranjem svjetlosti kroz posebne stanice u koži, u interakciji s drugim slojevima kromatofora koji su odgovorni za uobičajenu, smeđu obojenost - rekla je Biljana Janev Hutinec, voditeljica istraživanja i razvoja u Javnoj ustanovi Priroda Grada Zagreba.
Ova vrsta žaba, inače strogo zaštićena, pari se nekoliko dana godišnje, pa zato ljudi i nemaju priliku baš vidjeti njihovu plavu fazu. Inače, žive na području srednje i istočne Europe i Skandinavije, a istočno sve do Sibira i Kine. Naša populacija pripada podvrsti Rana arvalis wolterstorffi, a u Hrvatskoj preferira život u nizinskim poplavnim šumama. Udruga Hyla je 2023. godine provela nacionalni monitoring močvarne smeđe žabe i otkrili su kako su u nepovoljnoj situaciji. Naime, staništa su im ugrožena klimatskim promjenama i ljudskim aktivnostima u upravljanju hidrološkom mrežom te šumama.
- Nekada su poplavne šume prekrivale velik dio kontinuiranog područja uz naše najveće rijeke u kontinentalnom dijelu zemlje. Danas ovdje većinom nalazimo obradive površine, dok su poplavne šume svedene na nekoliko izoliranih područja. Močvarna smeđa žaba rasprostranjena je u nekoliko izoliranih populacija u tim preostalim šumama u Pokupskom bazenu, šumama u južnom dijelu Grada Zagreba te poplavnim šumama uz rijeke Savu, Dravu i Muru. U ovim preostalim šumama posljednja dva desetljeća sve češće izostaju proljetne poplave koje ih pune vodom.
O tom obrascu ovise mnoge vrste, među kojima je močvarna smeđa žaba. Zbog toga možemo očekivati da će se populacije ove žabe smanjivati, jer one moraju imati dovoljno vode gdje polažu svoja jaja i gdje im se razvijaju punoglavci. Možemo očekivati i da će neke izolirane populacije u potpunosti nestati - rekao je Boris Lauš, viši stručni suradnik u Udruzi Hyla, koja se već gotovo trideset godina u našoj zemlji bavi proučavanjem gmazova i vodozemaca.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....