Spor oko ćukalice

SDP-ovac traži ponovnu dozvolu nekadašnjeg načina lova, udruga: ‘To nije tradicija koju trebamo‘

Mišo Krstičević traži izmjenu Zakona o lovstvu zbog situacije na Neretvi

Liska

 Tom Dubravec/Cropix
Mišo Krstičević traži izmjenu Zakona o lovstvu zbog situacije na Neretvi

Tvrdeći da je ptica liska nekoć hranila Neretvu te da je lov ćukalicom na nju dio tradicije koja se prenosila s oca na sina, a koja je okupljala ljude i stvarala zajedništvo, Mišo Krstičević je tražio da se ukine zabrana njenog korištenja. Taj nekadašnji gradonačelnik Ploča, a danas zastupnik SDP-a u Hrvatskom saboru, objasnio je kako danas liska nije zaštićena vrsta, na nju je dopušten lov, ali Neretvani ne smiju loviti onako kako su to radili njihovi stari, što smatra nepravdom.

Pojasnio je kako se ćukalica radi od trske, a lisku se lovi tako da se uz pomoć tog malog predmeta oponaša glasanje tih ptica, koje onda same dođu lovcu.

- Ako tradiciju mogu štititi i druge zemlje Europske unije, može i Hrvatska. Tražim od Vlade Republike Hrvatske da promijeni članak 66. Zakona o lovstvu i omogući tradicionalni neretvanski lov na lisku uz pomoć ćukalice - napisao je na Facebooku Mišo Krstičević.

Njegov govor neugodno je iznenadio Prijatelje životinja, koji poručuju da teško vjeruju da se u Saboru zagovara ponovno zakonsko omogućavanje ubijanja životinja pozivanjem na tradiciju.

- Tradicija sama po sebi nije opravdanje za svaku praksu, a osobito ne za onu koja podrazumijeva nepotrebno oduzimanje života životinjama. Društvo napreduje upravo tako da preispituje običaje i napušta one koji više nisu prihvatljivi s obzirom na spoznaje o životinjama, prirodi i našoj odgovornosti prema njima. Postavlja se pitanje koji bi se javni interes uopće ostvario ponovnim omogućavanjem lova na liske uz pomoć ćukalice. Ne radi se o potrebi za preživljavanjem niti o djelatnosti o kojoj ovisi egzistencija stanovnika Neretve, nego o želji da se očuva određeni način hvatanja i ubijanja životinja - kaže Luka Oman iz Prijatelja životinja.

Dodaje kako znanje o tome kako što uspješnije namamiti i usmrtiti životinju nije znanje koje moramo prenositi budućim generacijama samo zato što je bilo dio prošlosti. Očuvanje kulturne baštine ne smije postati izgovor za očuvanje ubijanja životinja zbog zabave, pojašnjava.

- Posebno je neprihvatljivo očekivanje da bi udruge za zaštitu životinja trebale podržati takav prijedlog u ime očuvanja tradicije. Zadaća udruga je zagovarati zaštitu životinja, a ne očuvanje načina njihova ubijanja. Tradiciju možemo i trebamo čuvati kroz znanje, običaje, kulturnu baštinu i odnos prema prirodi, ali ne moramo čuvati svaki njezin oblik. Budućnost Neretve treba graditi na očuvanju njezine prirodne baštine i živog svijeta, a ne na vraćanju praksama koje podrazumijevaju ubijanje životinja radi rekreacije - zaključio je Oman.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
04. studeni 2026 20:02