IZVJEŠTAJ

Sredozemno more se jako brzo zagrijava, a to je veoma opasno za životinje koje u njemu žive

Migracije riba su prisutne diljem cijele regije: došlo je više od 100 novih invazivnih vrsta
Ilustracija
 Srdjan Vrancic/Cropix

S temperaturama koje se povećavaju za 20 posto brže od globalnog prosjeka i porastom razine mora većim od jednog metra do 2100. godine, Sredozemno more postaje najbrže zagrijavajuće i najslanije more na našem planetu, piše Ekovjesnik. WWF-ov novi izvještaj: „Učinak klimatskih promjena u Sredozemlju: priče iz pregrijanog mora“ prikazuje šest glavnih aspekata utjecaja klimatskih promjena na morsku bioraznolikost te mutacije koje se pojavljuju kod ključnih vrsta riba i njihovih staništa kao rezultat klimatskih promjena, a izravno utječu na lokalno stanovništvo.

WWF ukazuje na opasnu povezanost između utjecaja klime na more i postojećih ljudskih pritisaka – prelova, zagađenja, razvoja obalnih područja i brodarenja, koji su već znatno smanjili ekološku otpornost našeg mora.

„Jadransko more, kao uostalom ni jedno drugo more, nije izolirani sustav pa se svi pritisci koji djeluju na Mediteran u većoj ili manjoj mjeri pojavljuju i u Jadranu. S obzirom da se radi o plitkom i poluzatvorenom moru, povećan je i rizik od ozbiljnih i trajnih posljedica koje imaju klimatske promjene u sinergiji s intenzivnim ljudskim aktivnostima poput turizma ili ribarstva, a da o eksploataciji nafte i plina uopće ne govorimo. Jačajući zaštitu Jadrana jačamo njegovu otpornost, a time i našu opstojnost kao pomorski orijentirane nacije. Možemo reći da je to naša nužnost i dužnost”, govori Mosor Prvan iz WWF Adrije.

Livade morske cvjetnice posidonije, koralji i plemenite periske postaju vrlo rijetki na nekim područjima, dok na drugima potpuno nestaju. Potpuni gubitak tih vrsta imao bi tragičan utjecaj na čitav morski ekosustav jer mnogim vrstama služe kao staništa, vežu ugljik, a korisni su i u ekonomskom smislu s obzirom na to da privlače brojne turiste i ronioce. Dobro upravljanje zaštićenim morskim područjima može imati značajan pozitivan utjecaj na smanjivanje pritiska na preostale populacije.

„Sredozemno more nije kao što je nekad bilo, pretvara se u tropsko more. Klimatske promjene nisu prijetnja za budućnost, one su prijetnja već danas, čemu svjedoče znanstvenici, ribari, ronioci, obalne zajednice i turisti. Puno toga se stavlja na kocku u ekološkom smislu jer je Mediteran veliki opskrbljivač nas ljudi. Ako želimo okrenuti postojeći trend, moramo smanjiti ljudski pritisak na more i izgraditi njegovu otpornost. Zdravi ekosustavi i rastuća bioraznolikost su najbolja prirodna obrana protiv utjecaja klimatskih promjena.“ – poručio je Giuseppe Di Carlo, direktor WWF-ove mediteranske morske inicijative.

Brojni slučajevi jasno pokazuju snažnu povezanost klime i oceana te potrebu za poboljšanom zaštitom mora radi obnavljanja bioraznolikosti i ribljih stokova, čime se može ponovno izgraditi otpornost našeg mora. WWF stoga poziva globalne i mediteranske čelnike da osiguraju dogovore oko snažnijeg poticanja bioraznolikosti, smanjenja utjecaja klimatskih promjena i uspostavljanja boljih financijskih mehanizama zaštite.

Postoje snažni znanstveni dokazi koji potvrđuju da zaštita ključnih mediteranskih područja može doprinijeti oporavku morskih staništa, ponovnoj izgradnji ribljih stokova i borbi protiv utjecaja klimatskih promjena. Više informacija potražite na sljedećoj poveznici.

Šest je glavnih promjena u Sredozemnom moru uzrokovanih klimatskim promjenama. Tropikalizacija mora tjera autohtone morske vrste na migraciju ili ih dovodi do smrti jer nisu prilagođene na toliko visoke temperature. „Nestajanje uobičajenih mediteranskih vrsta i sveprisutna pojava stranih vrsta čini morski pejzaž neprepoznatljivim u usporedbi s drugim mediteranskim područjima“, tvrdi Paolo Albano, istraživač koji je vodio studiju.

Migracije riba su prisutne diljem cijele regije: više od 100 novih invazivnih vrsta (126 vrsta riba) je došlo u Sredozemlje, što je uzrokovalo smanjenje autohtonih vrsta do 40 posto na nekim područjima. I unutar slijeva morske vrste migriraju od južnih Afričkih obala prema toplijim sjevernim vodama.

Znatno povećanje broja meduza je posebno izraženo i dugotrajno u južnijim vodama. Godine prelova uništile su brojne stokove koji su se s meduzama natjecali za hranu, zbog čega neki ribari danas ulove više meduza nego ribe.

Livade posidonije (Posidonia oceanica) su pod prijetnjom sve toplijeg mora i povećanjem razine mora, a njihov nestanak imao bi užasne posljedice za bioraznolikost i plavi ugljik. Livade posidonije pohranjuju 11-42 posto CO2 emisija iz zemalja Sredozemlja.

30 % svih gorgonija (kožnatih koralja) uništeno je tijekom jedne oluje. Karizmatična vrsta koralja s vrlo važnom ulogom u mnogim mediteranskim ekosustavima je uništena zbog ekstremnih vremenskih uvjeta.

80-100 % populacije plemenitih periski (Pinna nobilis) je nedavno masovno izgubljeno u Hrvatskoj, Španjolskoj, Italiji i na ostalim dijelovima Mediterana. Inače, ovaj najveći endemski mediteranski školjkaš može stvoriti stanište za čak 146 različitih morskih vrsta.

U izraelskim vodama je tamošnja populacija mekušaca opala za skoro 90 posto, u Turskoj invazivne vrste čine 80 posto ulova. Obalne zajednice su se počele navikavati na novu realnost – uče kako uloviti i pripremiti strane vrste kao nove specijalitete, postavljaju mreže oko plaža kako bi zaustavili meduze, koje su naučili koristiti u kozmetičkom sektoru.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. svibanj 2022 02:34