Svinje se može naučiti koristiti džojstik: ‘Intelektualno su i bihevioralno prilagodljive‘

Američke znanstvenice tvrde da su svinje naučili kako koristiti džojstik, što sugerira da su te životinje i pametnije nego što se to dosad mislilo, piše The Guardian.

Prethodno je otkriveno da svinje mogu riješiti zagonetke s više ponuđenih rješenja te naučiti naredbe poput "sjedi".

"Moguće je da postoji još više stvari koje svinje mogu naučiti i zadataka na koje mogu odgovoriti", rekla je Candace Croney, profesorica na Sveučilištu Purdue i koautorica istraživanja koje je objavljeno u časopisu Frontiers in Psychology.

Croney i dr. Sarah Boysen, druga autorica studije, u članku su opisale kako su pomoću ukusnih zalogaja svinje naučile da istovremeno svojom njuškom manipuliraju džojstik i gledaju u monitor računala.

Znanstvenice su svinje naučile igrati videoigru u kojoj su džojstikom morale pomicati kursor sve dok on ne bi dotaknuo strukture nalik zidovima koje su im se prikazivale na monitorima. Kada bi kursor dotaknuo zid, računalo bi proizvelo zvuk i svinja bi dobila nagradni zalogaj.

Što je svinja bila uspješnija, to bi joj se na monitoru prikazivalo manje zidova.

Istraživačice su potom analizirale posljednjih 50 pokušaja svake svinje da svlada igru kako bi utvrdile koliko bi često neka svinja iz prvog pokušaja micanja džojstika udarila zid.

Hamlet i Omlet, tri mjeseca stari mužjaci jorkširske svinje, uspješno su riješili igre s jednim ili dva zida na ekranu, odnosno njihovi su rezultati bili bolji od slučajnog pogađanja. Kada bi se susreli s igrom koja sadržava tri zida, rezultati Hamleta i Omleta bili su lošiji od slučajnog pogađanja. Zanimljivo, Hamlet i Omlet nisu završili trening jer su narasli toliko da nisu mogli stajati dovoljno dugo da riješe sve zadatke, a postali su i preveliki za prostor u kojem se odvijao trening.

Ebanovina i Bjelokost, dvije godine stari mužjaci minijaturne Panepinto svinje, uspješno su riješili igre s jednim ili tri zida, odnosno njihovi su rezultati bili bolji od slučajnog pogađanja. Bjelokost je uspješno riješio i igre s dva zida.

"Činjenica da su svinje u ovome bile čak i ovoliko uspješne značajna je jer se radi o zadatku koji nije usporediv ni s čim iz njihovog neposrednog života i sugerira da su bihevioralno i kognitivno fleksibilne", pišu znanstvenice u radu.

U radu također stoji da su svinje jako dobro reagirale i na pozitivne riječi svojih timaritelja, što znači da nisu bile motivirane isključivo hranom.

Svinje, međutim, u izvršavanju ovog zadatka nisu bile uspješnije od majmuna.

Znanstvenice kažu da je nekoliko faktora utjecalo na uspjeh svinja u igri sa zidovima. Navode tako da su svinje bile dalekovidne, da im je preciznost ograničena te da su morale prvo gledati prema dolje u džojstik, a potom prema gore u monitor. Croney i Boysen kažu da bi se ubuduće u sličnim ispitivanjima trebalo koristiti ekrane na dodir.

Profesorica na Sveučilištu John Moores u engleskom gradu Liverpoolu dr. Emily Bethell, koja nije sudjelovala u istraživanju, konstatirala je da eksperiment uvijek moraju prilagoditi životinjama koje u njima sudjeluju, a ponovila je i nešto što mnogi stručnjaci znaju.

"Svinje su pametne", rekla je Bethell.