Morske masline

Institut poziva građane da im dojave ako vide rijetke plodove posidonije duž Jadrana

Mesnati, spužvasti omotač omogućuje mu da pluta, ali kada se otvori, sjemenka tone na morsko dno

Plod posidonije

 Intitut za oceanografiju i ribarstvo
Mesnati, spužvasti omotač omogućuje mu da pluta, ali kada se otvori, sjemenka tone na morsko dno

Traže se plodovi posidonije! Kako su objavili sa splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo, krajem proljeća i početkom ljeta plodovi se mogu vidjeti kako plutaju na površini mora, u plićaku uz obalu ili se nađu nasukani na obali.

Posidonija (Posidonia oceanica) najpoznatija je i strogo zaštićena jadranska morska cvjetnica. O njoj se mnogo govori jer njezine livade pripadaju najvažnijim obalnim staništima u Sredozemlju, a istodobno su vrlo osjetljive na ljudske aktivnosti. Posidonija se razmnožava na dva načina: nespolno, rastom rizoma po morskom dnu, čime se postojeće livade održavaju i polako šire, te spolno, stvaranjem cvjetova, plodova i sjemenki. Upravo je spolno razmnožavanje posebno važno jer stvara nove genetske kombinacije i omogućuje da se biljka naseli na nova područja.

- Plod posidonije izgleda poput male zelene masline, pa ga se često naziva i “morska maslina”. U njemu se obično nalazi jedna velika sjemenka. Mesnati, spužvasti omotač omogućuje plodu da pluta, ali kada se plod otvori, sjemenka tone na morsko dno - poručili su s Instituta.

Plodovi posidonije nisu česti. Njezina cvatnja može biti lokalna i oskudna, a masovna cvatnja događa se rijetko. Osim toga, ni svaka cvatnja ne završava velikim brojem zrelih plodova, a uspješnost preživljavanja mladih biljaka u prirodi vrlo je niska.

- Zato je svaki nalaz plodova vrijedan podatak - poručili su s Instituta i dodali kako je u nedavno objavljenom znanstvenom radu u časopisu Communications Earth & Environment, u kojem su sudjelovali i njihovi znanstvenici, istraživana masovna cvatnja posidonije nakon rekordnih morskih toplinskih valova koji su zahvatili Sredozemno more tijekom ljeta 2022. godine. Autori su analizirali podatke s 442 lokacije diljem Sredozemlja, a rezultati su pokazali da je cvatnja zabilježena na 76 posto istraženih lokacija, osobito u zapadnom Sredozemlju. Pokazalo se i da je vjerojatnost cvatnje bila veća u područjima koja su bila jače izložena morskim toplinskim valovima.

- Posebno je zanimljivo da u Jadranskom moru nakon ljeta 2022. u tom istraživanju nije zabilježena cvatnja posidonije. Autori sami ističu da se pokretači takvih cvatnji još trebaju bolje razumjeti. Moguću ulogu imaju regionalne razlike u toplinskim uvjetima, ali i genetska struktura pojedinih populacija posidonije. Zato nam vaši podaci mogu biti vrlo korisni. Ako ste uočili plodove posidonije, molimo vas da nam pošaljete fotografiju i mjesto nalaza - ističu znanstvenici s Instituta.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
01. srpanj 2026 05:02