U utrobi broda iz 1533. znanstvenici pronašli slonovaču: ‘Otkrila nam je zabrinjavajuću stvar...‘

Znanstvenici su ispitali drevni DNK sačuvan u kljovama slonova koje su pronađene među teretom broda starog 487 godina, piše BBC.

Forenzička ispitivanja 100 kljova utvrdila su razmjere uništenja koji su populaciji slonova uzrokovala stoljeća trgovine bjelokosti.

Na samo jednom brodu pronađen je genetski materijal 17 različitih vrsta slonova. Do danas su samo četiri od tih 17 vrsta slonova preživjele u Africi.

Kljove pronađene u teretu tog brodoloma jako su dobro sačuvane unatoč hladnim vodama namibijske obale. Zbog toga su znanstvenici mogli otkriti i što su ti slonovi jeli, a to ih je dovelo i do otkrića gdje su živjeli i gdje su izlovljeni. Rezultati ovog istraživanja su objavljeni u časopisu Current Biology.

Radi se o ostacima portugalskog trgovačkog broda Bom Jesus koji je nestao na putu za Indiju 1533. godine. Slučajno je pronađen 2008. u obalnom rudniku dijamanata, a radi se o najstarijem poznatom brodolomu u južnoj Africi.

Slonovača koja je tamo pronađena samo je dio vrijednog tereta. Pronađene su i bakrene, zlatne i srebrne kovanice, kao i osobni predmeti i navigacijska oprema.

- Ovo je nevjerojatan pronalazak, sve je tako dobro očuvano, rekla je za BBC Ashley Coutu, arheologinja sa Sveučilišta u Oxfordu.

Prema ovoj bjelokosti bi međunarodni tim istraživača mogao otkriti koliko je točno stada slonova u to doba živjelo. Ispitali su mitohondrijski DNK: dio svake stanice koji hranu pretvara u energiju, a za ovo je otkriće presudan genetski materijal koji stvara mitohondrije i prenosi se s majke na potomstvo.

- Slonovi žive u skupinama koje predvode ženke. Uglavnom ostaju na istom zemljopisnom području tijekom cijelog svog života, objasnila je Alida de Flamingh sa Sveučilišta Illinois.

Rezultati su pokazali da kljove pronađene na ovom brodu potječu iz 17 različitih stada slonova. Danas je moguće pronaći samo četiri od tih 17 vrsta.

- Gubitak genetske raznolikosti povezan je s povećanim rizikom od izumiranja, kaže dr. De Flamingh.

Svaka kljova slona je njegova životna priča. Ono što životinje jedu stvara nešto poput otiska prsta u sastavu kljova dok slonovi rastu.

Znanstvenici se sada nadaju i da će detaljnim ispitivanjima ove bjelokosti moći pomoći današnjoj borbi protiv krivolova. I današnji podaci pokazuju da se životinje i dalje izlovljavaju neodrživim stopama, što prijeti njihovom opstanku.