Vijest da je prva komercijalna farma hobotnica na svijetu pred otvaranjem dočekana je sa zaprepaštenjem u znanstvenim krugovima, kao i među aktivistima. I jedini i drugi, piše BBC, tvrde da se tako inteligentna te svjesna bića - za koja se smatra da mogu osjetiti bol i emocije - nikada ne bi smjela komercijalno uzgajati za hranu.
Igranje s velikom pacifičkom hobotnicom u opisu je radnog mjesta Stacey Tonkin, koja radi u akvariju u britanskom Bristolu. Kad skine poklopac s rezervoara da bi nahranila životinju zvanu Dj - skraćeno od Dave Jones - on često izađe iz svoje pećine da bi je vidio i zalijepi se pipcima za staklo. To radi ako je dobro raspoložen.
Hobotnice žive oko četiri godine - tako da je s godinu dana starosti, kaže Tonkin, on ekvivalent tinejdžera.
- Definitivno se ponaša kao što biste očekivali od jednog tinejdžera - nekih dana je zaista mrzovoljan i spava po čitav dan.mA onda je nekim drugim danima istinski razigran i aktivan, jurca o rezervoaru u i pravi se važan - objasnila je Stacey, koja je pojasnila kako na svakog od članova tima koji o životinjama brinu, a ima ih pet, DJ reagira drugačija.
Ona kaže da će rado ostati miran kraj nje i držati je za ruku pipcima, što s nekim drugim ljudima ne radi. Osim toga, pojasnila je i kako se njegova boja mijenja ovisno o raspoloženju.
- Kad je narančasto-smeđ, to je više aktivan ili razigran osjećaj. Točkasto je više radoznalo i zainteresirano. Dakle, plivat će naokolo narančasto-smeđ, pa će doći da sjedne pored vas i postati točkast, i samo će vas gledati, što je prilično fantastično - pojasnila je o dodala da hobotnica iskazuje inteligenciju u očima.
- Kad ga pogledate, a on pogleda vas, vi osjećate da tamo ima nečega - smatra ona.
Nivo svesti u koji se Stacey uvjerila iz prve ruke bit će potvrđen u britanskom zakonodavstvu kroz izmjenu Prijedloga zakona o dobrobiti (svjesnosti) životinja. Do ove izmjene došlo je nakon što je tim stručnjaka pregledao više od 300 različitih studija i zaključio da su hobotnice svjesna bića i da postoje čvrsti znanstveni dokaz da mogu doživjeti zadovoljstvo, uzbuđenje i radost - ali i bol, nezadovoljstvo i povrijeđenost.
Autori su rekli da su „uvjereni kako uzgoj hobotnica s velikim obzirom prema njihovom blagostanju nije moguć" i da vlada „treba da razmisli o zabrani uvezenih uzgojenih hobotnica" u budućnosti. No, nažalost, pipci hobotnica cvrče u tavama, uvijaju se na tanjurima i plivaju u juhama diljem svijeta - od Azije do Mediterana, a sve više i u SAD.
U Južnoj Koreji se čak ponekad jedu žive.
Broj hobotnica u divljini opada, a njihova cijena skače. Procjenjuje se da se svake godine ulovi 350 tisuća tona hobotnica - najmanje 10 puta više nego što je ulovljeno 1950. godine.