Opasna zaraza zaprijetila i Hrvatskoj! Ovo su najugroženija područja...

Nakon nedavnih potvrda prisutnosti ptičje gripe kod divljih ptica u sjevernim dijelovima Hrvatske, stručnjaci upozoravaju da su i neka područja na jugu zemlje potencijalno izložena povećanom riziku, iako ondje trenutačno nema potvrđenih slučajeva. Među njima se posebno ističu Vransko jezero i dolina Neretve.

Ptičja gripa, odnosno influenca ptica, virusna je bolest koja se najčešće širi putem divljih migratornih ptica, osobito vodenih vrsta poput pataka, gusaka i labudova. Upravo se takve ptice u velikom broju zadržavaju na močvarnim i riječnim područjima, kakva su Vransko jezero i delta Neretve.

Vransko jezero, najveće prirodno jezero u Hrvatskoj i zaštićeni park prirode, jedno je od najvažnijih ornitoloških područja u regiji. Tijekom proljetnih i jesenskih migracija ondje se okupljaju tisuće ptica koje jezero koriste kao mjesto odmora, hranjenja i zimovanja.

Zbog velike gustoće ptica i njihove stalne izmjene tijekom migracijskih sezona, ovakva područja prirodno nose povećan epidemiološki rizik, osobito za pojavu i širenje virusa ptičje gripe među divljim pticama, ali i za potencijalni prijenos na domaću perad u okolnim naseljima, piše Slobodna Dalmacija.

Slična je situacija i u dolini Neretve, odnosno delti Neretve, koja se nalazi na jednoj od glavnih migracijskih ruta ptica duž Jadranske obale. Ovo je područje poznato po velikom broju močvarnih staništa, kanalima, jezerima i poljoprivrednim površinama koje privlače brojne vrste ptica tijekom cijele godine.

Stručnjaci ističu da delta Neretve ima sve karakteristike područja s povećanim rizikom unosa virusa, iako to ne znači da je pojava bolesti neizbježna. Rizik je najveći u razdobljima pojačanih migracija, kada ptice dolaze iz različitih dijelova Europe i šire regije.

Veterinarske i zdravstvene službe naglašavaju da trenutačno nema potvrđenih slučajeva ptičje gripe na području Vranskog jezera i doline Neretve. Ipak, preporučuje se pojačan oprez, osobito za uzgajivače peradi, koji bi trebali provoditi biosigurnosne mjere – držati perad odvojenu od divljih ptica, spriječiti pristup otvorenim vodama i redovito pratiti zdravstveno stanje životinja.

Stručnjaci zaključuju kako se ptičja gripa ne širi ravnomjerno po cijeloj zemlji, već je najčešće povezana s prirodnim staništima migratornih ptica. Upravo zato područja poput Vranskog jezera i doline Neretve ostaju pod povećanim nadzorom, posebno u sezoni migracija, iako zasad nema razloga za izvanredne mjere.