Kako je žilet-žica zauvijek promijenila život uz granicu: Dogodila se eksplozija populacije jelena

Deset godina nakon postavljanja žilet-žice i ograde uz hrvatsko-mađarsku granicu ljudi je više ne primjećuju, divljač još trpi njezine posljedice, a svakodnevni život se promijenio u skladu s globalnim i europskim trendom ograđivanja država zbog straha od migranata i terorizma.

Prema izvješću koje je 2022. sastavljeno za europarlamentarce, mađarska žilet-žica i ograda na granici s Hrvatskom postavljene su uglavnom uz mostove, prijelaze i kopnene dijelove granice. Mađari su na granici razvukli 131 kilometar žice i ograde.

Žicom su djelomično omeđene Međimurska, Koprivničko-križevačka, Virovitičko-podravska i Osječko-baranjska županija. Danas, deset godina kasnije, stanovnici pograničnih krajeva navikli su se na to, dok je neprirodna prepreka više utjecala na životinjski svijet.

Krešimir Krapinec, profesor na zagrebačkom Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije čija je uža specijalnost lovstvo, podsjeća da je u prvim godinama nakon postavljanja žice, posebno na području Repaša u Koprivničko-križevačkoj županiji, zabilježen velik broj stradavanja životinja koje su se pokušale provući kroz žicu.

Danas su takve ružne slike rijetkost, jer su životinje naučile lekciju i prilagodile se, kaže Krapinec, no uočio je drugi problem koji se javio odmah nakon što je podignuta ograda.

Jeleni su dotad migrirali iz Mađarske u Hrvatsku zbog nižeg terena i boljih rikališta, a kada je ograda postavljena, mnogi su ostali na našem prostoru i nisu se mogli vratiti. Prekid migracije doveo je do eksplozije njihove populacije u sjevernoj Hrvatskoj, posebno u Koprivničko-križevačkoj, Međimurskoj i Varaždinskoj županiji.

Ipak, kod Ferdinandovca uz Dravu granica je ostala neograđena, što je omogućilo životinjama kakav-takav prijelaz. Općenito, na mjestima gdje rijeka meandrira uspostavljeni su novi migracijski koridori za vrijeme niskog vodostaja.

Dado Cvetko, stanovnik Gole gdje se do ulaska Hrvatske u šengenski režim nalazio službeni carinski prijelaz, kaže kako se podizanjem ograde povećao broj jelena u Koprivničko-križevačkoj županiji, ali se istovremeno povećao i broj krivolovaca.

„Kad se zaželim jelenje rike, stanem pred ogradu i gledam velika krda koja se nalaze u Mađarskoj“, kaže Cvetko, dodajući da su Mađari obnovili svoj jelenji fond i štite ga.