U današnje vrijeme odabir hrane za psa je često nemoguća misija. Obilje proizvoda, vrsta i brendova često zbunjuje vlasnike. Velik broj kompanija marketinški privlači kupce i vlasnici su često zbunjeni koju hranu odabrati. U reklamnim kampanjama rabe se termini poput najbolje i najprirodnije hrane. Činjenica je da ne postoji najbolja hrana. Svaka životinja je individualna i svaka ima svoje potrebe i preferencije. Profitabilne kompanije s većim marketinškim budžetom uspijevaju reklamnim sloganima istisnuti druge. Prilikom izbora prehrane vašeg psa, ipak bi vodeću ulogu trebali imati veterinari.
Hrana bez žitarica je do nedavno bila rijetkost, rezervirana za pse s određenim dijetalnim bolestima i intolerancijama. Posljednjih godina, trend izbjegavanja žitarica je u porastu kako kod ljudi, tako i kod životinja. Trenutni prehrambeni trend je bezglutenska prehrana i prehrana sa smanjenim udjelom ugljikohidrata pa brojni vlasnici prebacuju svoje pse na takvu vrstu prehrane. Odjednom je postalo uvriježeno mišljenje da su žitarice loše za prehranu pasa što nažalost, medicinski nije dokazano. Postoji puno razloga zašto se puno vlasnika odlučuje za varijantu hrane bez žitarica. Neki se odlučuju iz osobnih razloga, drugi slijede trendove, treći su neodlučni zbog reklama i trendova društvenih mreža.
Psi u svojoj prehrani u potpunosti ovise o vlasniku i realno, velik broj vlasnika antropomorfizira svoje ljubimce, misleći kako je ono što je dobro za njih primjenjivo i na pse, ne misleći pritom o fiziološkim nutritivnim potrebama svog psa i metaboličkim i organskim razlikama između naših vrsta. Svaki veterinar koji radi u praksi zna koliko je teško vlasnicima pojasniti važnost pravilne prehrane njihovog psa.
Realno, većina vlasnika smatra da je hrana bez žitarica najbolja, jer su otišli u specijaliziranu trgovinu za kućne ljubimce i preporučena im je najskuplja i najbolja hrana i prepričavanjem od drugih vlasnika su također čuli da je određena marka najbolja.
Proizvodnja gotove hrane za kućne ljubimce započela je prije par desetljeća, metodom ekstrudiranja koja obuhvaća procesuiranje sastojaka visokom temperaturom i tlakom i omogućava granule koje se ne mrve. Da bi proces ekstrudiranja bio uspješan, potrebno je minimalno 30% ugljikohidrata u sastavu. U 70-ima je konzumacijom ekstrudirane hrane kod mačaka došlo do javljanja ozbiljnih problema s očima i srcem. Tek krajem 80-ih identificiran je uzrok bolesti kao nedostatak taurina u hrani bogatoj ugljikohidratima i taurin je otkriven kao esencijalna aminokiselina kod mačaka.
Proteini u prehrani dolaze iz namirnica animalnog ili biljnog porijekla. Sastoje od aminokiselina i nužni su za funkciju svih živih stanica, regulaciju metabolizma i reparaciju i rast tkiva. Nedostatak aminokiselina ima direktni utjecaj na sve organe u tijelu. Ukupan broj aminokiselina je 22 i one se dijele na esencijalne i neesencijalne. Neesencijalne aminokiseline se sintetiziraju u jetri, dok se esencijalne moraju unositi hranom. Kod pasa je 10 esencijalnih, kod mačaka 11. Za razliku od mačaka, psi mogu sintetizirati taurin, ali je nedavno otkriveno da neke pasmine (primjerice njemačke doge, retriveri, dobermani i irski vučji hrt) ne mogu sintetizirati dovoljno taurina kada su hranjeni hranom koja ima smanjen udio animalnih proteina i s vremenom razviju simptome kardiomiopatije, koja reagira na ponovno dodavanje taurina u hranu.
U proizvodnji ekstrudirane hrane bez žitarica, potrebno je zamijeniti škrob iz žitarica koji sprječava mrvljenje granula drugim izvorom što se postiže dodavanjem leguminoza, graška, krumpira i sličnog. Za razliku od žitarica, sve navedeno je bogato proteinima. Posljedično tome, u ukupnom sastavu hrane je visok udio ukupnih proteina, što realno, proizvođači maskiraju smanjenim udjelom proteina animalnog porijekla, što opet može dovesti do smanjenog udjela taurina iako na deklaraciji ukupan udio proteina bude visok.
Jasno je da se vlasnici mogu upitati koja je zapravo funkcija žitarica u prehrani? Žitarice su zapravo izvrstan izvor nutrijenata, posebice linolne kiseline koja spada u esencijalne masne kiseline pasa i osiguravaju ugljikohidrate koji su zaslužni za energiju i vlakna za potpomaganje zdrave probave. Kada pričamo o običnoj psećoj hrani, jednostavno mislimo na hranu koja sadrži žitarice, najčešće pšenicu, kukuruz, ječam, raž, zob, rižu. U novije vrijeme upotrebljava se i heljda, kvinoja i amarant. Hrana bez glutena isključuje gluten, najčešće pšenicu, ali može sadržavati kukuruz i rižu.
U komercijalnim veterinarskim dijetama za određene bolesti, glavni izvor ugljikohidrata su upravo pšenica i kukuruz. Pšenični gluten sadrži otprilike 80% proteina koji je 99% probavljiv s profilom aminokiselina sličnim mesnim. Kukuruz je izvrstan izvor esencijalnih masnih kiselina i vlakna i glavni sastojak veterinarskih dijeta kod medicinskih stanja koja zahtijevaju reducirane masti ili proteine.
Današnji trend i mit je da žitarice uzrokuju alergije. U realnosti, prave alergije na žitarice kod pasa su izrazito rijetke i obuhvaćaju manje od 1 posto životinja. Ostale probavljaju žitarice bez ikakvih problema i zdravstvenih poteškoća. Veći broj alergičnih životinja zapravo reagira na perad ili govedinu no ako imamo alergičnu životinju, uvijek je najbolja opcija napraviti krvni test na alergiju.
Također, drugi mit je da hrana bez žitarica sadrži manju količinu ugljikohidrata. U načelu, hrana bez žitarica sadrži druge izvore ugljikohidrata kao što su krumpir i grašak pa se možemo susresti i s povećanom tjelesnom težinom pasa na takvoj prehrani.
Posljednjih godina veterinarski kardiolozi su primijetili povećanje broja pasa oboljelih od dilatativne kardiomiopatije.
Dilatativna kardiomiopatija je srčana bolest koju karakterizira povećanje klijetki i pretklijetki zbog disfunkcije mišićja. Primarna se javlja kada je uzrok bolesti nepoznat, sekundarna kada je uzrok proširenja srca djelovanje toksina, nekih drugih bolesti ili manjak nutrijenata. Dilatativna kardiomiopatija je uobičajeno genetski svojstvena određenim pasminama pasa. Kardiolozi su primijetili pojavnost bolesti kod pasa kod kojih ne postoji genetska predispozicija. Nakon otkrića deficijencije taurina kod mačaka, dodavanjem u hranu kardiomiopatije su gotovo nestale. Danas se sve češće susrećemo sa slučajevima kod mačaka koje su hranjene dizajnerskim trendi hranama što neupitno dokazuje smanjen udio taurina u takvoj prehrani.
Istraživanja u 5 godina su pokazala da je 90% oboljelih pasa konzumiralo hranu bez žitarica, a njih 93% je konzumiralo hranu koja sadrži leguminoze (grašak, leća) ili krumpire i batat. Svaka od navedenih hrana je testirana na minerale, metale i aminokiseline no nisu uočena nikakva odstupanja.
Do danas nije dokazana direktna povezanost dilatativne kardiomiopatije i hrane bez žitarica, ali u praksi je potvrđeno poboljšanje stanja pasa koji su se vratili na prehranu sa žitaricama uz dodan taurin. Još uvijek se ne zna što dovodi do stanja, da li je to nekonzumiranje žitarica ili povećana konzumacija leguminoza, ali je evidentno da problem postoji.
Nije vjerojatno da je hrana bez žitarica direktno povezana s kardiomiopatijama već disbalans između nutrijenata.
Velik broj vlasnika se danas odlučuje na spremanje sirove hrane kod kuće. Nisu svi proteini životinjskog porijekla jednako bogati taurinom. Dobar izvor taurina su perad, riba, mozak, srce i jetra. Meso papkara, jaja i mlijeko sadrže manju količinu. Također, termička obrada može dovesti do denaturiranja proteina i smanjene količine taurina.
Kako prepoznati kvalitetnu hranu? Ako gotova hrana sadrži manje proteina životinjskog porijekla, jednostavno neće biti dovoljna da održi zdravlje vašeg ljubimca. Neke od gotovih hrana imaju dodane sintetičke aminokiseline, što je navedeno u deklaraciji. Hrane koje imaju povišen udio leguminoza mogu imati povišen sastav fitinske kiseline koja u nepravilnom omjeru može smanjiti resorpciju minerala.
Ako Vaš ljubimac jede hranu bez žitarica, ne znači nužno da će razviti kardiomiopatiju, ali svejedno je preporučljiv oprez kod pasa za koje postoji predispozicija za srčane bolesti. Neće svaki pas hranjen s hranom koja ne sadrži žitarice razviti DCM i naravno, nije svaka dilatativna kardiomiopatija povezana s prehranom. Ipak, postoje rastući dokazi o povezanosti takve ishrane s povećanim rizikom od nastanka bolesti. Kako je sve to još nedovoljno istraženo, i sva istraživanja su relativno nova, na manjem broju životinja, s vremenom ćemo imati više informacija. Kako god bilo, nema potrebe da životinja bude na prehrani bez žitarica, posebice ako nema nikakvih alergija.
U konačnici, prehrana svake životinje bi trebala biti bazirana na njegovoj dobi, općem stanju, zdravlju i pojedinačnim faktorima. Svakako bi hrana trebala biti izbalansirana i kompletirana, što znači da bi trebala sadržavati minimalne preporučene vrijednosti proteina, masti, ugljikohidrata i esencijalnih nutrijenata.